1, 2. Što se može reći o mnogima koje ljudi smatraju mudrima?

KOGA smatraš uistinu mudrim? Možda svoje roditelje, neku ostarjelu osobu ili profesora s fakulteta? Tvoje porijeklo i životne okolnosti mogu utjecati na to za koga ćeš reći da je mudra osoba. Međutim, Božje sluge prvenstveno zanima kako on procjenjuje je li netko doista mudar.

² Nisu svi ljudi koje svijet smatra mudrima zaista takvi i u Božjim očima. Naprimjer, Job je razgovarao s onima koji su mislili da govore mudre stvari, no on je zaključio: “Ne nalazim mudra među vama!” (Job 17:10). O nekima koji su odbacili Boga apostol Pavao je napisao: “Tvrdili su da su mudri, ali postali su bezumni” (Rim. 1:22). A preko proroka Izaije sam Jehova otvoreno je rekao: “Teško onima koji su mudri u svojim očima!” (Iza. 5:21).

3, 4. Kako netko postaje istinski mudra osoba?

³ Dakle, trebamo saznati kako se stječe istinska mudrost, a time i Božja naklonost. Mudre izreke 9:10 o tome kažu: “Strah je Jehovin prvo što je potrebno da bi se stekla mudrost, a znanje o Najsvetijemu donosi razboritost.” Mudra osoba mora imati zdrav strah pred Bogom i poštovati njegova mjerila. Međutim, nije dovoljno samo priznati da Bog postoji i da je postavio određena mjerila. Riječi učenika Jakova potiču nas na razmišljanje u vezi s time. (Pročitaj Jakova 3:13.) Zapazi da on kaže: “Neka uzornim životom pokaže svoja djela.” Prava mudrost treba dolaziti do izražaja u našim svakodnevnim postupcima i riječima.

⁴ Prava mudrost uključuje ispravno prosuđivanje i sposobnost razborite primjene znanja. A kako pokazujemo da smo mudri? Jakov navodi nekoliko osobina koje su vidljive u postupcima onih koji su mudri. * Koji nam njegovi savjeti mogu pomoći da imamo dobar odnos sa suvjernicima, a i s ljudima izvan skupštine?

5. Kako će istinski mudra osoba postupati u svom životu?

⁵ Kao što smo već rekli, Jakov je povezao mudrost i uzoran život. Budući da je strah pred Jehovom prvo što je potrebno da bi se stekla mudrost, mudra osoba trudi se živjeti u skladu s Božjim zahtjevima i mjerilima. Mi se nismo rodili s pravom mudrošću. Pa ipak, možemo je razviti ako redovito proučavamo Bibliju i razmišljamo o naučenom. To će nam pomoći da postupamo u skladu s Efežanima 5:1, gdje nas se potiče: “Ugledajte se na Boga.” Što više odražavamo Jehovine osobine u svom životu, to će se mudrost više očitovati u našim postupcima. Jehovina mjerila daleko su uzvišenija od ljudskih (Iza. 55:8, 9). Zato ćemo oponašajući Jehovu, osobama koje nisu dio  kršćanske skupštine pomoći da jasno vide da smo drugačiji od ostalih ljudi.

6. Zašto je pokazivanje blagosti jedan od načina kako oponašamo Boga i što znači biti blag?

⁶ Jakov je rekao da Jehovu možemo oponašati i tako da imamo “blagost koja je svojstvena mudrosti”. Iako biti blag znači biti dobroćudan, kršćanin istovremeno može imati i čvrst karakter, što mu pomaže da postupa uravnoteženo. Premda Bog ima neograničenu snagu, on je blag i zahvaljujući tome mi se ne bojimo obratiti mu se. Božji Sin je toliko dobro oponašao svog Oca u pokazivanju blagosti da je mogao reći: “Dođite k meni svi koji ste izmoreni i opterećeni i ja ću vas okrijepiti! Uzmite jaram moj na sebe i učite od mene, jer ja sam blag i ponizna srca, i naći ćete okrepu za duše svoje!” (Mat. 11:28, 29; Filip. 2:5-8).

7. Zašto možemo reći da je Mojsije dobar primjer blagosti?

⁷ Biblija govori i o drugim osobama koje su pokazivale blagost, odnosno krotkost, i u tome nam dale divan primjer. Jedna od njih bio je Mojsije. Iako je imao velike odgovornosti, Biblija ga opisuje kao “vrlo krotkog čovjeka, najkrotkijeg od svih ljudi na zemlji” (4. Mojs. 11:29; 12:3). Osim toga, sjeti se koliku je hrabrost Jehova dao Mojsiju kako bi on izvršio njegovu volju. Jehova je rado koristio osobe blage ćudi da izvrše njegov naum.

8. Kako nesavršeni ljudi mogu pokazivati “blagost koja je svojstvena mudrosti”?

⁸ Dakle, nesavršeni ljudi mogu pokazivati “blagost koja je svojstvena mudrosti”. A kako je s nama? Kako možemo još bolje pokazivati tu osobinu? Blagost je jedan od plodova Jehovinog svetog duha (Gal. 5:22, 23). Možemo se moliti za njegov duh i ciljano se truditi razvijati njegove plodove, uzdajući se u to da će nam Bog pomoći da još više pokazujemo blagost. Snažan poticaj za to daju nam psalmistove riječi koje nam jamče: ‘Bog će učiti krotke putu svojemu’ (Psal. 25:9).

9, 10. Što moramo poduzeti da bismo pokazivali blagost kakvu Bog pokazuje i zašto?

⁹ Unatoč tome, možda se moramo jako truditi da bismo u većoj mjeri pokazivali blagost. Možda neki od nas zbog svog odgoja nisu naučili biti blagi. Osim toga, možda ljudi oko nas zagovaraju posve suprotno postupanje, tvrdeći da se “vatra gasi vatrom”, odnosno da treba uzvratiti istom mjerom. No je li to doista mudro? Kad bi ti u kući izbila mala vatra, bi li je gasio uljem ili hladnom vodom? Dolijevajući ulje na vatru, samo bi pogoršao stvar, dok bi hladnom vodom vjerojatno postigao željeni rezultat. Slično tome, Biblija nam savjetuje: “Blag odgovor utišava gnjev, a oštra riječ izaziva srdžbu” (Izr. 15:1, 18). Kad se sljedeći put zbog nečega naljutimo na nekoga u skupštini ili izvan nje, možemo li pokazati blagost dokazujući time da smo uistinu mudre osobe? (2. Tim. 2:24).

¹⁰ Kao što smo već rekli, mnogi na koje utječe duh svijeta nisu blagi, miroljubivi ni smireni. Baš naprotiv, ljudi su većinom grubi i drski. Jakov je bio svjestan toga, pa je članove skupštine upozorio na neke opasnosti da ih duh svijeta ne bi iskvario. Što još možemo naučiti iz savjeta koje je dao?

11. Koje se osobine kose s pravom mudrosti?

¹¹ Jakov je otvoreno pisao o osobinama koje su u čistoj suprotnosti s pravom mudrosti. (Pročitaj Jakova 3:14.) Ljubomora i svadljivost obilježja su tjelesnih osoba, a ne duhovnih. Obrati pažnju na jedan primjer koji pokazuje što se događa kad prevlada tjelesno razmišljanje. Šest “kršćanskih” crkava koje imaju vlasništvo nad određenim dijelovima crkve Svetog groba u Jeruzalemu, navodno sagrađene na mjestu gdje je Isus  ubijen i pokopan, u stalnoj je zavadi. Godine 2006. u časopisu Time pisalo je da su se jednom tamošnji svećenici “satima žestoko prepirali (...), gađajući se velikim držačima za svijećnjake”. Njihovo međusobno nepovjerenje toliko je snažno da je ključ crkve povjeren jednom muslimanu.

12. Što se može dogoditi ako nam nedostaje mudrosti?

¹² U pravoj kršćanskoj skupštini nipošto ne bi smjelo biti takvih velikih svađa. Ipak, nesavršenost ponekad navede neke na to da se kruto drže svojih gledišta. To može dovesti do prepirki i sukoba. Apostol Pavao je to uočio u skupštini u Korintu, pa je napisao: “Dok je među vama ljubomora i svađa, niste li tjelesni i ne postupate li kao i drugi ljudi?” (1. Kor. 3:3). Budući da je takvo žalosno stanje neko vrijeme trajalo u toj skupštini u prvom stoljeću, i mi moramo paziti da se takav duh i danas ne bi uvukao u skupštine.

13, 14. Navedi primjere koji pokazuju kako se očituje tjelesno razmišljanje.

¹³ Kako se takav duh može uvući u skupštinu? Sve može početi od malih stvari. Naprimjer, kad se gradi dvorana, možda postoje različita mišljenja o tome kako nešto napraviti. Možda jedan brat počne svađu jer se njegov prijedlog nije uvažio i možda počne otvoreno kritizirati donesene odluke. Možda čak više ne želi sudjelovati u gradnji dvorane! Onaj tko tako postupa zaboravlja da uspješno obavljanje nekog posla u skupštini obično više ovisi o tome vlada li u njoj mir nego o tome koja se metoda rada koristi. Jehova blagoslivlja blagost, a ne svadljivost (1. Tim. 6:4, 5).

¹⁴ Spomenimo još jedan primjer. Starješine u skupštini mogu primijetiti da jedan starješina, iako već neko vrijeme služi u tom svojstvu, očito više ne ispunjava biblijske preduvjete za imenovanje. Kad pokrajinski nadglednik posjeti skupštinu i sazna da je taj brat već dobio potrebne savjete, ali se nije popravio, složi se s preporukom starješina da taj brat prestane služiti kao starješina. Kako će taj brat gledati na to? Hoće li jednoglasni zaključak starješina i biblijske savjete primiti ponizno i blago te odlučiti zadovoljiti biblijske preduvjete kako bi ponovno mogao biti imenovan? Ili će biti ogorčen i ljubomoran jer više ne služi kao starješina? Bi li imalo smisla da brat uporno tvrdi da udovoljava preduvjetima za starješinu ako su svi ostali starješine zaključili suprotno? Koliko bi samo mudrije bilo da pokaže poniznost i da prihvati odluku starješina te primijeni njihove savjete!

15. Zašto misliš da je nadahnuti savjet iz Jakova 3:15, 16 važan?

¹⁵ Istina, sličan se stav može pojaviti i u drugim okolnostima. No u kakvim god da se situacijama nađemo, mi se moramo truditi izbjeći takvo postupanje. (Pročitaj Jakova 3:15, 16.) Učenik Jakov takve je stavove nazvao “zemaljskima” zato što nisu odraz  duhovnosti. Oni su “tjelesni” jer nastaju kad čovjek slijepo slijedi sklonosti grešnog tijela i tako nalikuje stvorenjima koja nemaju razuma. Takvi su stavovi “demonski” jer odražavaju stav Božjih duhovnih neprijatelja. Kršćanima nipošto ne bi dolikovalo pokazivati takve osobine!

16. Koje promjene možda moramo učiniti i kako možemo uspjeti u tome?

¹⁶ Svaki član skupštine trebao bi se preispitati i nastojati odstraniti te osobine. Kao učitelji u skupštini, i nadglednici trebaju odbaciti negativne stavove. No naša nesavršenost i utjecaj svijeta to nam otežavaju. Ta bi se situacija mogla usporediti s pokušajem da se popnemo na blatnjav, sklizak brijeg. Ako se nemamo za što uhvatiti, mogli bismo skliznuti dolje. Međutim, ako se čvrsto držimo biblijskih savjeta i prihvaćamo pomoć Božje svijetom raširene skupštine, možemo napredovati (Psal. 73:23, 24).

17. Kako mudre osobe obično reagiraju kad se suoče sa zlom?

¹⁷ Pročitaj Jakova 3:17. Korisno je razmotriti neke osobine koje su plod “mudrosti odozgo”. Biti čist znači postupati čestito i imati neiskvarene motive. Kad naiđemo na nešto što je zlo, trebamo se toga odmah kloniti. To bi nam trebala biti spontana reakcija. Možda ti je liječnik nekada čekićem za ispitivanje refleksa udarao po tetivi koja je smještena malo ispod čašice koljena. Noga bi ti tada automatski odskočila, nisi morao razmišljati o tome kako trebaš reagirati. Tako bismo trebali reagirati i kad dođemo u iskušenje da učinimo nešto loše. Naša čistoća i savjest oblikovana u skladu s biblijskim mjerilima trebaju nas potaknuti da spontano odbacimo ono što je loše (Rim. 12:9). Biblija navodi primjere ljudi koji su tako postupali, kao što su Josip i Isus (1. Mojs. 39:7-9; Mat. 4:8-10).

18. Što znači da trebamo (a) biti miroljubivi? (b) tvoriti mir?

¹⁸ Mudrost odozgo također zahtijeva da budemo miroljubivi. To znači da trebamo izbjegavati agresivnost, ratobornost i sve drugo čime se narušava mir. Jakov pobliže govori o tome kad kaže: “Plod pravednosti sije se u miru i ubrat će ga oni koji tvore mir” (Jak. 3:18). Zapazi izraz “tvore mir”. Jesmo li u skupštini poznati kao oni koji tvore mir ili kao oni koji ga razaraju? Da li se često prepiremo ili imamo razmirice s drugima te se lako uvrijedimo ili možda  lako uvrijedimo druge? Tražimo li uporno da nas drugi prihvate onakvima kakvi jesmo ili ponizno nastojimo ukloniti karakterne crte koje drugi s pravom smatraju neprihvatljivima? Jesmo li na glasu kao osobe koje se iskreno trude promicati mir, brzo opraštaju i zaboravljaju pogreške drugih? Iskreno samoispitivanje može nam pomoći da uvidimo trebamo li u tom pogledu poraditi na pokazivanju prave mudrosti.

19. Kako netko može biti poznat kao razumna osoba?

¹⁹ Jakov je i razumnost uključio u obilježja mudrosti odozgo. Jesmo li poznati kao osobe koje su spremne popustiti drugima kad nije u pitanju neko biblijsko načelo i koje nisu sklone tražiti od drugih da se drže njihovih pravila? Jesmo li na glasu kao blage i pristupačne osobe? Na sve te načine pokazujemo da smo naučili biti razumni.

20. Kako nam koristi to što odražavamo Božje osobine o kojima smo govorili u ovom članku?

²⁰ U skupštini će vladati divan duh ako se braća i sestre budu iskreno trudili sve više odražavati Božje osobine o kojima je pisao Jakov (Psal. 133:1-3). Kad smo blagi, miroljubivi i razumni u međusobnom ophođenju, bit ćemo u boljim odnosima i jasno ćemo pokazati da imamo “mudrost odozgo”. Sljedeći će članak objasniti zašto će nam biti lakše pokazivati te osobine ako na druge gledamo kao Jehova.