1, 2. Što znači izraz “Aleluja” i kako se on koristi u grčkim knjigama Biblije?

“ALELUJA!” Taj se usklik često može čuti u crkvi. U nekim zemljama ljudi ga često koriste u svakodnevnim razgovorima. No malo je kome poznato uzvišeno značenje tog izraza, a mnogi koji ga koriste sramote Boga svojim načinom života (Titu 1:16). Objašnjavajući izraz “Aleluja”, jedan biblijski rječnik kaže da je to “riječ koju koriste pisci raznih psalama pozivajući sve ljude da im se pridruže u hvaljenju Jehove”. Ustvari, mnogi bibličari kažu da “Aleluja” znači “‘Hvalite Jaha’, [to jest] Jehovu”.

² Stoga je razumljivo da je i u prijevodu Novi svijet taj izraz koji nalazimo u Psalmu 111:1 preveden: “Hvalite Jaha!” Grčki oblik tog izraza javlja se četiri puta u Otkrivenju 19:1-6, gdje se opisuje slavlje koje će uslijediti kad dođe kraj krive religije. Kad se to dogodi, sluge pravoga Boga imat će još više razloga s puno poštovanja koristiti izraz “Aleluja”.

3. Što je prvenstveni razlog zbog kojeg se redovito sastajemo?

³ Pisac 111. psalma navodi mnoge razloge zbog kojih Jehova itekako zaslužuje da ga ujedinjeno hvalimo. U prvom retku kaže: “Hvalit ću Jehovu svim srcem svojim u zajednici prijatelja čestitih i u krugu njihovu.” Jehovini svjedoci danas imaju isti takav stav. Mi se redovito okupljamo na skupštinskim sastancima i većim skupovima prvenstveno zato da bismo hvalili Jehovu.

4. Na što nas potiče Psalam 111:2?

⁴ “Velika su djela Jehovina, o njima razmišljaju svi koji u njima uživaju” (Psal. 111:2). Jesi li zapazio da oni koji uživaju u Božjim djelima “o njima razmišljaju”? Taj nas redak potiče da duboko i predano razmišljamo o Božjim djelima i proučavamo ih. Zadivljuje činjenica da sve što je Jehova stvorio ima određenu svrhu i razlog. On je stvorio Sunce, Zemlju i Mjesec i sve ih postavio na idealnoj međusobnoj udaljenosti, čime je Zemlji osigurao toplinu, svjetlost te izmjenu dana i noći, godišnjih doba i plime i oseke.

5. Na kakav nas zaključak navodi sve ono što čovjek otkriva o svemiru?

⁵ Znanstvenici su otkrili mnogo toga o položaju Zemlje u Sunčevom sustavu te o idealnoj putanji, veličini i masi našeg velikog prirodnog satelita, Mjeseca. Položaj i međusobni odnos tih nebeskih tijela omogućava redovitu  izmjenu godišnjih doba, koja nam uljepšava život. Znanstvenici su mnogo toga otkrili i o savršenoj podešenosti prirodnih sila koje upravljaju svemirom. Tako je znanstvenom članku s naslovom “Svemir ‘rađen po mjeri’” jedan profesor strojarstva primijetio: “Lako je razumjeti zašto je tako mnogo znanstvenika u proteklih 30 godina promijenilo mišljenje i priznalo da je potrebna velika vjera da bi se prihvatilo tumačenje kako nastanak svemira nije ništa drugo nego puki slučaj. Što više saznajemo o našem svrsishodno oblikovanom zemaljskom domu, to nam se više nameće zaključak da postoji inteligentni tvorac.”

6. Kako na tebe utječe razmišljanje o građi našeg tijela i sposobnostima koje nam je Bog dao?

⁶ Božja velika stvaralačka moć očituje se i u načinu na koji je stvorio nas ljude (Psal. 139:14). Bog nam je dao tijelo sa svim potrebnim organima te razum i razne sposobnosti kako bismo se mogli baviti smislenim radom. Naprimjer podario nam je čudesnu sposobnost govora, slušanja, čitanja i pisanja. Naše je tijelo i konstruktorsko remek-djelo — njegova građa omogućava nam uspravno držanje. Kad razmišljamo o građi i skladnim proporcijama ljudskog tijela, o njegovim motoričkim sposobnostima ili kemijskim procesima koji se u njemu odvijaju, to nas ispunjava strahopoštovanjem. Zadivljujući spojevi živaca koji omogućavaju pravilno odvijanje mentalnih procesa i rad osjetila daleko nadmašuju sve što su znanstvenici ikad izumili. Zapravo, svi čovjekovi izumi i pothvati nastali su zahvaljujući tome što je obdaren umom i osjetilima. Čak ni najškolovaniji i najtalentiraniji konstruktor ne bi mogao proizvesti ništa što je tako lijepo i korisno poput deset vrhunski konstruiranih alatki — prstiju ruke. A razmislimo i o sljedećoj činjenici: ni impresivna umjetnička djela ni velebne građevine ne bi mogli nastati da nas Bog nije stvorio s prstima koje možemo tako vješto koristiti.

7. Zašto Bibliju trebamo smatrati jednim od Božjih velikih djela?

⁷ U Jehovina velika djela spadaju i druga u Bibliji opisana dobra koja je učinio čovječanstvu. I sama ta knjiga je remek-djelo koje se odlikuje izvanrednim unutarnjim skladom. Za razliku od svih drugih knjiga, ona je “nadahnuta od Boga” i zato je uistinu “korisna za poučavanje” (2. Tim. 3:16). Naprimjer prva knjiga Biblije, 1. Mojsijeva, objašnjava kako je u Noinim danima Bog očistio Zemlju od zla. A iz 2. Mojsijeve saznajemo kako je Bog izbavio Izraelce iz egipatskog ropstva i tako dokazao da je pravi Bog. Psalmist je vjerojatno mislio na takve događaje kad je o Jehovi rekao: “Djelo je njegovo slavno i veličanstveno, pravednost njegova ostaje zauvijek. Sebi za spomen čudesna je djela učinio. Jehova je dobrostiv i milosrdan” (Psal. 111:3, 4). Sigurno se slažeš da sve što je Jehova učinio od davne prošlosti pa sve do danas, uključujući i djela koja je učinio za tvog života, služi na spomen njegovoj ‘slavi i veličanstvu’.

8, 9. (a) Po čemu se Božja djela razlikuju od mnogih čovjekovih djela? (b) Koje ti se Božje osobine naročito sviđaju?

⁸ Zapazi da psalmist ističe i Jehovine divne osobine kao što su pravednost, dobrostivost i milosrdnost. Poznato je da se djela grešnih ljudi rijetko kad temelje na pravdi. Ona su često motivirana pohlepom, zavišću i ohološću. O tome svjedoči i stravično oružje koje ljudi proizvode da bi njime vodili ratove i stjecali materijalnu dobit. Njime nanose neizrecive patnje i boli milijunima nedužnih žrtava. Osim toga čovjek je mnoga svoja djela ostvario izrabljivanjem siromašnih. Jedan od primjera koji je mnogima poznat jest izrabljivanje robova pri gradnji piramida. One su u osnovi služile kao grobnice oholih faraona. Ljudi i danas često čine djela kojima ne samo da tlače druge nego i “uništavaju zemlju”. (Pročitaj Otkrivenje 11:18.)

 ⁹ Kako li se to samo razlikuje od Jehovinih djela, koja se uvijek temelje na pravdi! U njegova djela spada i otkupnina kojom je milosrdno omogućio spasenje grešnog čovječanstva. Time što se pobrinuo za njeno plaćanje, Bog je “pokazao svoju pravednost” (Rim. 3:25, 26). Doista, “pravednost njegova ostaje zauvijek”! A Božja dobrostivost očituje se u njegovoj strpljivosti s grešnim ljudima. Bog im se čak znao obraćati s “molim vas” kad ih je usrdno pozivao da se vrate sa svojih krivih puteva i čine što je pravo. (Pročitaj Ezekijela 18:25.)

10. Kako je Jehova pokazao da se vjerno drži svog saveza s Abrahamom i što učimo iz toga?

¹⁰ “Hranu daje onima koji ga se boje. Dovijeka će se on sjećati saveza svojega” (Psal. 111:5). Izgleda da psalmist ovdje govori o Jehovinom savezu s Abrahamom. Jehova je obećao da će blagosloviti Abrahamovo potomstvo te je rekao da će ono “osvojiti vrata neprijatelja svojih” (1. Mojs. 22:17, 18; Psal. 105:8, 9). Ta su se obećanja prvobitno ispunila kad je od Abrahamovog potomstva nastao izraelski narod. Taj je narod dugo vremena živio kao roblje u Egiptu, no Bog se “sjetio saveza svojega s Abrahamom” i izbavio njegove potomke (2. Mojs. 2:24). Način na koji se Jehova kasnije ophodio s njima svjedoči o njegovoj velikodušnosti. Opskrbljivao ih je hranom kako bi se održali na životu, a davao im je i duhovnu hranu koja im je krijepila um i srce (5. Mojs. 6:1-3; 8:4; Neh. 9:21). U narednim stoljećima narod se često odmetao od Boga, premda im je on slao proroke, pozivajući ih da mu se vrate. Više od 1 500 godina nakon što je izbavio Izraelce iz Egipta, Bog je poslao na Zemlju svog jedinorođenog Sina. Većina Židova odbacila je Isusa i pristala na to da ga se pogubi. Tada je Jehova osnovao novi narod, duhovni Izrael, odnosno “Izrael Božji”. Taj narod čini Abrahamovo duhovno potomstvo, u koje spada i Krist. Za to je potomstvo Jehova prorekao da će preko njega blagosloviti sav ljudski rod (Gal. 3:16, 29; 6:16).

11. Kako znamo da se Jehova i dan-danas “sjeća saveza svojega” s Abrahamom?

¹¹ Jehova se i dan-danas “sjeća saveza svojega” i blagoslova koje je putem njega obećao. Danas nam daje obilje duhovne hrane na preko 400 jezika. A kad ga molimo: “Kruh naš potreban za ovaj dan daj nam danas!”, on nas uslišava i zbrinjava naše fizičke potrebe (Luka 11:3; Psal. 72:16, 17; Iza. 25:6-8).

12. Na koji je način Jehova starom Izraelu dao “nasljedstvo naroda drugih”?

¹² “Snagu djela svojih objavio je narodu svojemu, kad im je dao nasljedstvo naroda drugih” (Psal. 111:6). Jedan od znamenitih događaja u izraelskoj povijesti na koje je psalmist možda mislio bilo je njihovo čudesno izbavljenje iz Egipta. Kad je Jehova na koncu dopustio Izraelcima da uđu u Obećanu zemlju, oni su uspjeli pokoriti kraljevstva istočno i zapadno od Jordana. (Pročitaj Nehemiju 9:22-25.) Tako im je Jehova dao “nasljedstvo naroda drugih”. Kakvog li upečatljivog dokaza Božje moći!

13, 14. (a) Koje je očitovanje Božje nadmoći nad Babilonom psalmist možda imao na umu? (b) Koje je još veliko izbavljenje Jehova omogućio?

¹³ No dobro znamo da unatoč svemu što je Jehova učinio za njih Izraelci nisu pokazali poštovanje prema njemu, a ni prema svojim precima Abrahamu, Izaku i Jakovu. Bunili su se protiv Boga sve dok on nije doveo Babilonce da ih prognaju iz njihove zemlje i odvedu u ropstvo (2. Ljet. 36:15-17; Neh. 9:28-30). Ako je pisac 111. psalma živio nakon povratka Izraelaca iz Babilona, kao što to neki bibličari zaključuju, imao je još više razloga hvaliti Jehovu zbog njegove vjernosti i moći. Bog je pokazao te svoje osobine  izbavivši Židove iz Babilona — carstva koje nikad nije oslobađalo svoje zarobljenike (Iza. 14:4, 17).

¹⁴ Petstotinjak godina kasnije Jehova je upotrijebio svoju moć na još veličanstveniji način, omogućivši da ljudi koji se kaju za svoje prijestupe budu izbavljeni iz ropstva grijehu i smrti (Rim. 5:12). Time je ujedno omogućio da 144 000 ljudi postanu duhovni Kristovi sljedbenici. Godine 1919. Jehova je upotrijebio svoju moć kako bi mali ostatak tih pomazanika izbavio iz ropstva krivoj religiji. Sve što su oni postigli u ovom vremenu kraja postigli su isključivo zahvaljujući Božjoj moći. Nakon što ostanu vjerni Bogu do smrti, oni će s Isusom Kristom s neba vladati nad Zemljom na dobrobit ljudi koji su se pokajali za svoje grijehe (Otkr. 2:26, 27; 5:9, 10). Tako će pomazanici naslijediti zemlju na daleko veličanstveniji način od starog Izraela (Mat. 5:5).

15, 16. (a) Što se još ubraja u djela Božjih ruku? (b) Koje je zapovijedi Bog dao starom Izraelu?

¹⁵ “Djela ruku njegovih istina su i pravda, pouzdane su sve naredbe njegove, utemeljene zauvijek, za sve vijeke, zasnovane na istini i čestitosti” (Psal. 111:7, 8). U “djela ruku” Jehovinih ubrajaju se i dvije kamene ploče na kojima je bilo napisano deset važnih zakona danih Izraelu (2. Mojs. 31:18). Ti zakoni i sve druge odredbe koje su postale dio saveza Mojsijevog zakona temelje se na vječnim, pouzdanim načelima.

¹⁶ Naprimjer u okviru jedne od zapovijedi ispisanih na tim pločama bilo je rečeno: “Ja, Jehova, Bog tvoj, Bog sam koji zahtijeva da se odanost iskazuje isključivo njemu.” U njoj se dalje kaže da Jehova “milost iskazuje i tisućitom koljenu onih koji ga ljube i drže zapovijedi njegove”. Na kamenim pločama bila su napisana i neprolazna načela kao što su “Poštuj oca svojega i majku svoju” i “Ne ukradi” te zabrana da se poželi nešto što pripada drugima, koja proniče u sam korijen mnogih problema (2. Mojs. 20:5, 6, 12, 15, 17).

17. Zašto su Izraelci Božje ime trebali smatrati svetim?

¹⁷ “Otkupljenje je poslao narodu svojemu. Zapovjedio je neka savez njegov traje dovijeka. Ime je njegovo sveto i zastrašujuće” (Psal. 111:9). Psalmist je možda i ovdje mislio na  Jehovinu vjernost savezu koji je sklopio s Abrahamom. Upravo zbog nje Jehova nije napustio svoj narod dok su bili roblje u Egiptu, a ni kasnije, kad su bili zarobljeni u Babilonu. U oba slučaja Bog je otkupio svoj narod. Već samo ta dva djela bila su dovoljan razlog da Izraelci Božje ime smatraju svetim. (Pročitaj 2. Mojsijevu 20:7; Rimljanima 2:23, 24.)

18. Zašto smatraš da je čast nositi Božje ime?

¹⁸ Isto vrijedi i za današnje kršćane, koji su otkupljeni iz beznadnog robovanja grijehu i smrti. Dajmo sve od sebe kako bismo živjeli u skladu s prvom molbom iz Očenaša: “Neka se sveti ime tvoje!” (Mat. 6:9). Razmišljanje o tom slavnom imenu treba nas ispuniti strahom pred Bogom. Pisac 111. psalma imao je ispravno gledište o tom strahu. Rekao je: “Strah Jehovin prvo je što je potrebno da bi se stekla mudrost. Svi koji izvršavaju naredbe njegove doista su razboriti” (Psal. 111:10).

19. Što ćemo razmatrati u sljedećem članku?

¹⁹ Zdrav strah pred Bogom pomaže nam da mrzimo zlo. Pomaže nam i da odražavamo Božje divne osobine opisane u 112. psalmu, koji ćemo razmatrati u  sljedećem članku. Taj psalam pokazuje što trebamo činiti da bismo bili među milijunima onih koji će zauvijek hvaliti Boga. A Jehova to nesumnjivo i zaslužuje. “Hvala njegova ostaje zauvijek” (Psal. 111:10).