1, 2. (a) Navedi neke primjere koji pokazuju da Jehova putem svetog duha pomaže svojim slugama. (b) Da li sveti duh djeluje samo u posebnim prilikama? Objasni.

NA ŠTO najprije pomisliš kad razmišljaš o tome kako djeluje sveti duh? Sjetiš li se velikih djela koja su učinili Gideon i Samson? (Suci 6:33, 34; 15:14, 15). Možda počneš razmišljati o tome koliku su hrabrost pokazali prvi kršćani ili o tome kako je Stjepan ostao spokojan tijekom saslušanja pred Sudbenim vijećem (Djela 4:31; 6:15). Ili možda počneš razmišljati o tome kako u naše vrijeme vlada velika radost na našim međunarodnim kongresima, kako naša braća ostaju vjerna Bogu čak i kad se zbog neutralnosti nađu u zatvoru ili kako propovijedanje dobre vijesti sve više uzima maha. Svi navedeni primjeri dokaz su djelovanja svetog duha.

² No da li sveti duh djeluje samo u posebnim prilikama ili u nekim izvanrednim okolnostima? Ne. Božja Riječ kaže da kršćani “žive po duhu”, da ih “vodi duh” i da “hode po duhu” (Gal. 5:16, 18, 25, bilješka). Ti izrazi ukazuju na to da sveti duh može stalno utjecati na naš život. Svaki dan trebamo moliti Jehovu da svojim duhom vodi naše misli, riječi i postupke. (Pročitaj Psalam 143:10.) Ako dopustimo svetom duhu da djeluje na naš život, to će nam pomoći da pokazujemo plodove duha, što će se povoljno odraziti na naš odnos s drugima i služit će Bogu na čast.

3. (a) Zašto nam je potrebno vodstvo svetog duha? (b) Koja ćemo pitanja razmotriti u ovom članku?

³ Zašto je važno da nas vodi sveti duh? Zato što nama pokušava upravljati jedna druga sila, koja se suprotstavlja djelovanju svetog duha. Tu silu Božja Riječ naziva “tijelo”, a taj se izraz odnosi na loše sklonosti našeg grešnog tijela, koje su posljedica nesavršenosti što smo je naslijedili od svog praoca Adama. (Pročitaj Galaćanima 5:17.) No što zapravo znači dopustiti da nas vodi Božji duh? Možemo li nešto konkretno poduzeti kako bismo se oduprli utjecaju svog grešnog tijela? Na ta ćemo pitanja dobiti odgovore dok u nastavku budemo razmatrali preostalih šest plodova duha, a to su “dugotrpljivost, dobrostivost, dobrota, vjera, blagost i samosvladavanje” (Gal. 5:22, 23).

4. Kako blagost i dugotrpljivost pridonose miru u skupštini?

⁴ Pročitaj Kološanima 3:12, 13. U skupštini se blagošću i dugotrpljivošću unapređuje mir. Obje te osobine, koje su plod svetog duha, pomažu nam da se lijepo ophodimo s drugima, da se ne damo isprovocirati te da se ne osvećujemo kad nam netko kaže ili učini nešto ružno. Ako između nas i nekog našeg suvjernika dođe do nesuglasice, dugotrpljivost, odnosno strpljivost, pomoći će nam da ne dignemo ruke od njega, nego da učinimo ono što možemo kako bismo obnovili dobar odnos s njim. Je li doista potrebno pokazivati blagost i dugotrpljivost u skupštini? Te su osobine doista potrebne, jer smo svi nesavršeni.

5. Kakav je problem iskrsnuo između Pavla i Barnabe i što taj događaj pokazuje?

⁵ Razmotrimo kakav je problem iskrsnuo između Pavla i Barnabe. Oni su godinama surađivali propovijedajući dobru vijest.  Obojica su imala mnoge dobre osobine. Ipak, jednom je prilikom između njih došlo do “tako žestoke svađe da su se razdvojili” (Djela 15:36-39). Taj događaj pokazuje da se čak i među vjernim Božjim slugama ponekad javljaju neslaganja u mišljenjima. Kad između nekog kršćanina i njegovog suvjernika dođe do nesporazuma, što on može učiniti da taj problem ne bi prerastao u svađu koja bi mogla trajno razoriti njihov dobar odnos?

6, 7. (a) Koji biblijski savjet možemo primijeniti prije nego što se razgovor sa suvjernikom pretvori u svađu? (b) Zašto je dobro “biti brz slušati, a spor govoriti i spor srditi se”?

⁶ Iz navedenog izvještaja može se zaključiti da je svađa između Pavla i Barnabe izbila nenadano i da je bila vrlo žučna. Ako kršćanin tijekom rasprave sa suvjernikom osjeti da ga obuzima srdžba, bilo bi dobro da postupi u skladu sa savjetom navedenim u Jakovu 1:19, 20, koji glasi: “Svaki čovjek treba biti brz slušati, a spor govoriti i spor srditi se, jer srdžba čovjekova ne donosi pravednost kakvu Bog zahtijeva.” Ovisno o okolnostima, mogao bi pokušati promijeniti temu, odgoditi razgovor ili se udaljiti prije nego što se razgovor pretvori u svađu (Izr. 12:16; 17:14; 29:11).

⁷ Zašto je dobro primijeniti taj savjet? Ako si kršćanin uzme vremena da se smiri, ako se pomoli u vezi s problemom te ako razmisli o tome kako bi bilo najbolje reagirati u takvoj situaciji, on dopušta da ga vodi Božji duh (Izr. 15:1, 28). Pod utjecajem svetog duha, on može pokazati blagost i dugotrpljivost. Te mu osobine pomažu da primijeni savjet iz Efežanima 4:26, 29: “Ako se gnjevite, nemojte griješiti! (...) Nikakva nevaljala riječ neka ne izlazi iz vaših usta, nego samo ona koja je dobra, da prema potrebi izgrađuje druge i da bude na korist onima koji je slušaju.” Doista, kad se zaodjenemo blagošću i dugotrpljivošću, pridonosimo miru i jedinstvu u skupštini.

8, 9. (a) Što je dobrostivost, a što dobrota? (b) Kako te osobine utječu na atmosferu u obitelji?

⁸ Pročitaj Efežanima 4:31, 32; 5:8, 9. Kao što lagan povjetarac i čaša hladnog pića donose osvježenje za ljetne sparine, tako i osoba koja je dobra i dobrostiva djeluje ugodno na druge. Te dvije osobine pridonose ugodnoj atmosferi u obiteljskom krugu. Dobrostivost je prekrasna osobina koja se temelji na iskrenom zanimanju za druge, koje se iskazuje dobrim djelima i obzirnim riječima. * Kao i dobrostivost, i dobrota je divna  osobina koja se očituje u djelima što ih činimo za druge. * Dobrota je usko povezana s velikodušnošću i darežljivošću (Djela 9:36, 39; 16:14, 15). No ona podrazumijeva i nešto više od toga.

⁹ Dobrota je osobina koja je pokazatelj nečijih moralnih vrlina. Ona se ne očituje samo u onome što radimo nego, što je još važnije, u tome kakvi smo kao osobe. Dobrotu bismo mogli usporediti sa zrelim voćem na kojem ni izvana ni iznutra nema nikakve mane. Slično tome, dobrota koja je plod djelovanja svetog duha prožima cjelokupan način života pravih kršćana.

10. Što članovima obitelji može pomoći da razvijaju plodove duha?

¹⁰ Što članovima obitelji može pomoći da u međusobnom ophođenju pokazuju dobrostivost i dobrotu? Da bi kršćani u tome uspjeli, vrlo je važno da dobro upoznaju Božju Riječ (Kol. 3:9, 10). Neki supruzi i očevi uvrstili su plodove duha u tjedno proučavanje sa svojom obitelji. To nije teško učiniti. Služeći se publikacijama koje su dostupne na tvom jeziku, izaberi gradivo koje govori o pojedinim plodovima svetog duha. Mogli biste svaki tjedan proučiti svega nekoliko odlomaka i tako nekoliko tjedana razmatrati svaki plod duha. Prilikom proučavanja tog gradiva pročitajte navedene biblijske retke i prokomentirajte ih. Razmišljajte o tome kako možete primijeniti ono što ste naučili i molite se Jehovi da blagoslovi vaš trud (1. Tim. 4:15; 1. Ivan. 5:14, 15). Može li takvo proučavanje doista pomoći članovima obitelji da se bolje ophode jedni s drugima?

11, 12. Kako je nekim bračnim parovima pomoglo proučavanje dobrostivosti?

¹¹ Jedan je mladi bračni par odlučio temeljito proučiti plodove duha kako bi imali sretan brak. Kako im je to pomoglo? Žena je rekla: “Kad smo uvidjeli da je dobrostivost povezana s vjernošću i privrženošću, to se u velikoj mjeri počelo odražavati na naše međusobno ophođenje, a tako je i danas. To nam je pomoglo da budemo spremni popustiti, a i oprostiti jedno drugome. Osim toga, pomoglo nam je i da naučimo reći ‘hvala’ i ‘oprosti’ kad je to potrebno.”

¹² Jedan drugi bračni par Jehovinih svjedoka, koji je imao bračnih problema, uvidio je da u njihovom braku nedostaje dobrostivosti, odnosno obzirnosti i ljubaznosti. Stoga su odlučili zajedno proučiti gradivo koje govori o dobrostivosti. Kako se to odrazilo na njihov brak? Muž kaže: “Proučavanje gradiva koje  govori o dobrostivosti pomoglo nam je uvidjeti da jedno drugom ne smijemo pripisivati krive poticaje, nego da trebamo vjerovati jedno drugome i tražiti dobre strane kod svog bračnog partnera. Počeli smo se više zanimati jedno za drugo. Shvatio sam da biti dobrostiv znači da trebam omogućiti svojoj ženi da slobodno izrazi svoje mišljenje, a da se pritom ne uvrijedim zbog onog što mi kaže. Osim toga, uvidio sam i da trebam zatomiti ponos. Kad smo počeli biti ljubazni i obzirni jedno prema drugome, sve smo rjeđe imali osjećaj da nas onaj drugi napada i da se trebamo braniti. Bilo je to pravo olakšanje.” Bi li i tvojoj obitelji koristilo proučavanje plodova duha?

13. Što bi moglo ugroziti našu duhovnost?

¹³ Kršćani trebaju dopustiti da ih vodi Božji duh i kad su s drugima i kad su sami. U Sotoninom svijetu ima sve više izopačene zabave i sve se češće mogu vidjeti nemoralni prizori. To može ugroziti našu duhovnost. Što bi kršćanin stoga trebao učiniti? Božja Riječ nam daje savjet: “Odbacite svu prljavštinu i zloću, tu neželjenu osobinu, i s blagošću prihvatite da se u vas usađuje riječ Božja koja može spasiti duše vaše” (Jak. 1:21). Razmotrimo u nastavku kako nam vjera, još jedan plod svetog duha, može pomoći da ostanemo moralno čisti u Jehovinim očima.

14. Kako nedostatak vjere može dovesti do neispravnih postupaka?

¹⁴ Imati vjeru u osnovi znači smatrati Jehovu Boga stvarnom osobom. Ako nam Bog nije stvaran, lako bi nam se moglo dogoditi da učinimo nešto neispravno. Razmotrimo što se dogodilo nekim pripadnicima Božjeg naroda u prošlosti. Jehova je dao do znanja proroku Ezekijelu da neki Izraelci čine odvratne stvari u privatnosti svog doma, rekavši mu: “Sine čovječji, vidiš li što starješine doma Izraelova čine u tami, što svaki od njih radi u prostorijama gdje se nalaze njihovi likovi rezani? Jer govore: ‘Jehova nas ne vidi. Jehova je ostavio ovu zemlju’” (Ezek. 8:12). Jesi li zapazio što je bio jedan od razloga zbog kojih su griješili Bogu? Oni nisu vjerovali da Jehova vidi ono što rade. Jehova im nije bio stvaran.

15. Kako nas snažna vjera u Jehovu štiti?

¹⁵ S druge strane, razmotrimo primjer Josipa. Iako se nalazio daleko od svoje obitelji i od svog naroda, Josip nije htio učiniti preljub s Potifarovom ženom. Zašto? Rekao je: “Kako bih mogao učiniti to veliko zlo i zgriješiti samome Bogu?” (1. Mojs. 39:7-9). Dakle, njemu je Jehova bio stvaran. Ako je Bog i nama stvaran, nećemo se zabavljati gledajući nemoralne prizore niti ćemo u privatnosti svog doma činiti bilo što drugo čime bismo povrijedili Boga. Imat ćemo stav kakav je imao  psalmist koji je napisao: “Čista srca hodit ću u domu svojemu. Neću stavljati pred oči svoje ništa što je zlo” (Psal. 101:2, 3).

16, 17. (a) Kako je “nerazumni mladić”, opisan u Mudrim izrekama, upao u grijeh? (b) Kako bi se nešto slično moglo dogoditi nama danas, bez obzira na našu životnu dob? (Osvrni se na sliku na 26. stranici.)

¹⁶ Samosvladavanje, posljednji plod svetog duha, pomaže nam da ne činimo ono što Bog osuđuje. Ta nam osobina može pomoći da čuvamo svoje srce (Izr. 4:23). Pokušaj si predočiti događaj opisan u Mudrim izrekama 7:6-23, koji govori o tome kako je “nerazumni mladić” nasjeo na lukavo zavođenje bludnice. To mu se dogodilo nakon što je “prošao ulicom blizu ugla njezina”. Možda ga je znatiželja navela da ode onamo. Vrlo je brzo smetnuo s uma da ga ona navodi da postupi nerazumno, te da “zbog toga može život izgubiti”.

¹⁷ Kako je taj mladić mogao izbjeći tu katastrofalnu pogrešku? Trebao je poslušati upozorenje: “Nemoj zalutati na staze njezine” (Izr. 7:25). Iz tog primjera učimo sljedeće: Ako želimo da nas vodi Božji duh, ne smijemo sami sebe dovoditi u situacije koje nam mogu predstavljati iskušenje. Dok netko nasumce mijenja televizijske programe ili besciljno pretražuje internet, mogao bi se dovesti u situaciju da postupi bezumno poput “nerazumnog mladića”. Namjerno ili nenamjerno, lako bi mogao naići na erotske prizore. S vremenom bi mogao stvoriti nečistu naviku da gleda pornografiju, što bi moglo razorno djelovati na njegovu savjest i na njegov odnos s Bogom. To bi ga čak moglo koštati života. (Pročitaj Rimljanima 8:5-8.)

18. Što bi kršćanin možda trebao poduzeti kako bi čuvao svoje srce i zašto je za to potrebno samosvladavanje?

¹⁸ Naravno, mi možemo i trebamo pokazivati samosvladavanje tako da odmah prestanemo gledati nemoralne prizore ako naiđemo na njih. No puno je bolje paziti da se uopće ne nađemo u takvoj situaciji (Izr. 22:3). Trebamo poduzeti odgovarajuće mjere opreza i pridržavati ih se, a za to je potrebno samosvladavanje. Naprimjer, ako nam je kompjuter postavljen na takvom mjestu u našem domu da i drugi mogu vidjeti što je na ekranu, to nam može služiti kao zaštita. Neki su ustanovili da je za njih najbolje da koriste kompjuter ili gledaju televiziju samo ako je još netko prisutan. Drugi su odlučili da uopće neće imati pristup internetu. (Pročitaj Mateja 5:27-30.) Učinimo sve što je potrebno kako bismo zaštitili sebe i svoju obitelj, da bismo mogli služiti Jehovi “čista srca, čiste savjesti i nelicemjerne vjere” (1. Tim. 1:5).

19. Koje ćemo blagoslove iskusiti ako dopustimo da nas vodi sveti duh?

¹⁹ Pokazivanje osobina koje su plod djelovanja svetog duha donosi mnoge blagoslove. Blagost i dugotrpljivost unapređuju mir u skupštini. Dobrostivost i dobrota pridonose sreći u obitelji. Vjera i samosvladavanje pomažu nam da ostanemo bliski s Jehovom i da budemo čisti u njegovim očima. Osim toga, u Galaćanima 6:8 zapisano je obećanje: “Tko sije u duh, od duha će požeti vječni život.” Da, Jehova će putem svetog duha, na temelju Kristove otkupnine, dati vječni život onima koji dopuštaju da ih njegov duh vodi u životu.