1, 2. Koji je rat na pomolu i što Božji sluge tada neće trebati raditi?

UVEČER 30. listopada 1938. milijuni Amerikanaca slušali su na radiju popularnu emisiju u kojoj su se izvodile razne radiodrame. Te večeri na programu je bila adaptacija znanstveno-fantastičnog romana Rat svjetova. Glumci su glumili novinare koji izvještavaju o napadu Marsovaca na Zemlju i o velikim razaranjima. Premda je bilo rečeno da je to radiodrama, mnogi slušatelji mislili su da se radi o stvarnom napadu i jako su se uplašili. Neki su čak poduzeli neke konkretne korake kako bi se zaštitili od izmišljenih vanzemaljaca.

² Danas je na pomolu jedan stvarni rat, ali ljudi se uopće na to ne obaziru. Taj rat nije prorečen u nekom znanstveno-fantastičnom romanu, već u Božjoj nadahnutoj Riječi, Bibliji. To je Harmagedon — rat koji će Bog voditi protiv ovog zlog svijeta (Otkr. 16:14-16). U tom se ratu Božji sluge neće trebati braniti od nekih vanzemaljaca. Pa ipak, zadivljujući događaji koji će se tada odigrati i zastrašujuća moć koju će Bog pokazati ispunit će ih strahopoštovanjem.

3. O kojem ćemo proročanstvu govoriti u ovom članku i zašto bi nas ono trebalo zanimati?

³ Biblijsko proročanstvo zapisano u 14. poglavlju Zaharije usko je povezano s Harmagedonom. Iako je zapisano prije otprilike 2 500 godina, to proročanstvo utječe na naš život (Rim. 15:4). Veći dio tog proročanstva odnosi se na događaje vezane za Božji narod koji su se odigrali nakon što je 1914. na nebu uspostavljeno Mesijansko Kraljevstvo i na uzbudljive događaje  koji će se zbiti u bliskoj budućnosti. U ovom proročanstvu ističu se dvije važne pojedinosti — Zaharija je rekao da će nastati “dolina vrlo velika” i da će poteći “žive vode” iz Jeruzalema (Zah. 14:4, 8). Ta dolina ima vrlo važnu ulogu u pružanju zaštite Jehovinim slugama. Kad shvatimo koliko nam “žive vode” mogu koristiti, nećemo ih piti samo zato što to trebamo činiti, nego zato što to želimo. Stoga je za naše dobro da pažljivo razmotrimo ovo proročanstvo (2. Petr. 1:19, 20).

4. (a) Kada je započeo “dan Jehovin”? (b) Što su Jehovini sluge objavljivali desetljećima prije 1914. i kako su na to reagirali svjetski vođe?

⁴ Na početku 14. poglavlja Zaharije spominje se “dan Jehovin”. (Pročitaj Zahariju 14:1, 2.) O kojem je danu riječ? To je “Gospodinov dan” koji je počeo kada je “kraljevska vlast nad svijetom” pripala “Gospodinu našemu i Kristu njegovu” (Otkr. 1:10; 11:15). Taj je dan započeo 1914, kad je na nebu rođeno Mesijansko Kraljevstvo. Desetljećima prije 1914. Jehovini sluge objavljivali su da će te godine završiti “vremena neznabožaca” i da će nakon toga svijet doživljavati neviđene nevolje (Luka 21:24). Kako su narodi reagirali? Umjesto da su poslušali to upozorenje, politički i vjerski vođe ismijavali su i progonili te revne pomazane propovjednike. Time su se rugali samom Svemogućem Bogu jer pomazani kršćani zastupaju “nebeski Jeruzalem”, odnosno Mesijansko Kraljevstvo, kojem i sami pripadaju (Hebr. 12:22, 28).

5, 6. (a) Što su učinili neprijatelji Božjeg naroda? (b) Tko je “preostali narod”?

⁵ Zaharija je prorekao što će učiniti neprijatelji Božjeg naroda. Rekao je: “Grad [Jeruzalem] će biti osvojen.” Taj grad predstavlja Božje Mesijansko Kraljevstvo. Njega na Zemlji zastupaju njegovi “građani”, odnosno ostatak pomazanih kršćana (Filip. 3:20). Grad je bio “osvojen” za vrijeme Prvog svjetskog rata kada su braća koja su predvodila Jehovinu organizaciju na Zemlji bila uhapšena i odvedena u zatvor u Atlanti (Georgia, SAD). Neprijatelji su se ponašali nepravedno i okrutno prema pomazanim kršćanima. Zabranili su njihovu literaturu i pokušali zaustaviti njihovo propovijedanje. Tako su, slikovito govoreći, opljačkali kuće u gradu.

⁶ Iako su neprijatelji bili brojniji od Božjih slugu te su širili laži o njima, protivili im se i progonili ih, oni nisu mogli uništiti pravu religiju. Pomazani kršćani koji su ostali vjerni Bogu predstavljaju “preostali narod” za koji je bilo prorečeno da “neće biti istrijebljen iz grada”.

7. Kako primjer Jehovinih pomazanih slugu djeluje na sve nas?

⁷ Je li se to proročanstvo u potpunosti ispunilo sa završetkom Prvog svjetskog rata? Nije. Božji su neprijatelji i dalje napadali pomazani ostatak i njihove vjerne suradnike koji imaju zemaljsku nadu (Otkr. 12:17). To se dobro vidjelo i tijekom Drugog svjetskog rata. Primjer vjernih pomazanih kršćana potiče današnje Božje sluge da podnose sve kušnje koje ih snalaze. Naprimjer, možda im se zbog njihove vjere rugaju i protive  članovi obitelji, kolege na poslu ili vršnjaci u školi (1. Petr. 1:6, 7). Bez obzira na to gdje žive, Jehovini sluge odlučniji su nego ikada prije da ostanu “nepokolebljivi u jednom duhu” i da se ne plaše svojih neprijatelja (Filip. 1:27, 28). No gdje Jehovin narod može pronaći utočište dok trpi protivljenje u svijetu koji ga mrzi? (Ivan 15:17-19).

8. (a) Što u Bibliji ponekad predočavaju gore? (b) Što predočava “gora maslinska”?

⁸ Proročanstvo kaže da će noge Jehovine stajati “na gori maslinskoj što leži nasuprot Jeruzalemu”. Budući da je Jeruzalem koji se ovdje spominje simboličan grad i da predstavlja nebeski Jeruzalem, onda sigurno ni gora koja se spominje nije doslovna. Što ona predočava? Kako će se razdvojiti “po sredini” i pretvoriti u dvije gore? Zašto te gore Jehova naziva svojima? (Pročitaj Zahariju 14:3-5.) U Bibliji gore ponekad predočavaju kraljevstva, odnosno ljudske vlasti. Osim toga, u njoj se blagoslov i zaštita često povezuju s Božjom gorom (Psal. 72:3; Iza. 25:6, 7). Stoga “gora maslinska” na kojoj stoji Bog, istočno od zemaljskog Jeruzalema, predočava Jehovinu vrhovnu vlast.

9. Što predočava razdvajanje “gore maslinske”?

⁹ Što predočava razdvajanje “gore maslinske”? Ta gora razdvaja se u tom smislu što Jehova uspostavlja jednu drugu vlast, koja mu je podređena. Radi se o Mesijanskom Kraljevstvu, kojim vlada Isus Krist. Budući da je obje vlasti utemeljio Jehova, on kaže da su dvije gore koje su nastale razdvajanjem “gore maslinske” njegove gore.

10. Što predstavlja “dolina vrlo velika” koja se proteže između dvije gore?

¹⁰ Nakon što se simbolična gora razdvoji te se polovina pomakne na sjever, a polovina na jug, Jehovine noge i dalje stoje na obje gore. Pod njegovim nogama nastaje “dolina vrlo velika”. Ta dolina predstavlja Jehovinu zaštitu, koju njegovi sluge dobivaju pod njegovom vrhovnom vlašću i pod vlašću Mesijanskog Kraljevstva kojim vlada njegov Sin. Možemo biti sigurni da Jehova neće dopustiti da prava religija bude uništena. Kada se razdvojila “gora maslinska”? To se dogodilo 1914, kad su završila vremena neznabožaca i kad je bilo uspostavljeno Mesijansko Kraljevstvo. Kada su Božji sluge počeli bježati u simboličnu dolinu?

11, 12. (a) Kada je započeo bijeg u simboličnu dolinu? (b) Što dokazuje da Jehova uvijek štiti svoj narod?

¹¹ Isus je upozorio svoje sljedbenike: “Svi će vas narodi mrziti zbog imena mojega” (Mat. 24:9). Kad su 1914. započeli posljednji dani ovog svijeta, ta je mržnja postala posebno izražena. Premda su neprijatelji tijekom Prvog svjetskog rata žestoko napadali pomazani ostatak, ta vjerna skupina Božjih slugu nije bila uništena. Godine 1919. bili su oslobođeni iz okova Babilona Velikog, svjetskog carstva krive religije (Otkr. 11:11, 12). * Tada je započeo bijeg u simboličnu dolinu.

 ¹² Od 1919. sluge pravog Boga pronalaze utočište u Božjoj dolini zaštite bez obzira na to gdje žive. U proteklim desetljećima vlasti su u mnogim dijelovima svijeta pokušavale spriječiti Jehovine svjedoke da propovijedaju i zabranjivale su biblijsku literaturu koju oni izdaju. U nekim zemljama to se još uvijek događa. No koliko god se narodi trudili, oni neće uspjeti uništiti pravu religiju. Jehova će svojom snažnom rukom uvijek štititi svoj narod (5. Mojs. 11:2).

13. Kako možemo ostati u Jehovinoj dolini zaštite i zašto je to sada važnije nego ikada prije?

¹³ Ako ostanemo uz Jehovu i čvrsto se držimo istine, on i njegov Sin, Isus Krist, učinit će svoj dio. Bog neće dopustiti da nas itko “ugrabi” iz njegove ruke (Ivan 10:28, 29). Jehova je spreman pružiti nam svu potrebnu pomoć da bismo ostali podložni njegovoj vrhovnoj vlasti i da bismo bili vjerni podanici Mesijanskog Kraljevstva. Prijeko je potrebno da ostanemo u dolini zaštite jer će nam to utočište biti još potrebnije u velikoj nevolji koja se približava velikom brzinom.

14, 15. Što će se dogoditi s onima koji u dan Božjeg rata ne budu u dolini zaštite?

¹⁴ Kako se približava kraj ovoga svijeta, tako će Sotona pojačavati napade na Jehovine sluge. No Jehova će se pobrinuti da jedan od Sotoninih napada bude i posljednji. Tada će doći “dan rata”, u kojem će se Bog boriti protiv svojih neprijatelja. U taj “dan boja” Svevišnji Bog pokazat će kao nikada do sada da je veličanstveni Ratnik (Zah. 14:3).

¹⁵ Što će se dogoditi s onima koji u dan Božjeg rata ne budu u dolini zaštite? Oni neće imati “svjetla dragocjenoga”, odnosno neće biti u Božjoj milosti. U “dan boja” nevolja će zadesiti “konje, mule, deve, magarce i svu stoku”, koji predočavaju naoružanje svih naroda. To će se naoružanje “smrznuti”, odnosno postat će neupotrebljivo. Osim toga, Jehova će pustiti “pošast” na svoje neprijatelje. Bez obzira na to radi li se o doslovnoj ili simboličnoj pošasti, ona će ušutkati zastrašujuće prijetnje neprijatelja. Toga dana “oči će im istrunuti u dupljama, jezik će im istrunuti u ustima”, što znači da će samo naslijepo udarati i da će utihnuti njihove drske prijetnje (Zah. 14:6, 7, 12, 15). Božji neprijatelji neće biti pošteđeni ni na jednom dijelu Zemlje. Na Sotoninoj strani borit će se ogromno mnoštvo (Otkr. 19:19-21). Biblija kaže: “U taj dan bit će pobijenih od Jehove s jednoga kraja zemlje do drugoga” (Jer. 25:32, 33).

16. O kojim bismo pitanjima trebali razmisliti i što će biti od presudne važnosti u velikoj nevolji?

¹⁶ Rat uzrokuje patnje svima, pa čak i konačnim pobjednicima. U ratu može doći do nestašice hrane, uništavanja imovine, pada životnog standarda ili ukidanja građanskih prava. Kako ćemo reagirati ako i nas zadese takve nevolje? Hoće li nas obuzeti pretjerani strah? Hoćemo li se pod pritiskom odreći svoje vjere? Hoćemo li izgubiti nadu i pasti u očaj? U velikoj nevolji bit će od presudne važnosti da se uzdamo u to da nas Jehova može spasiti i da ostanemo u njegovoj dolini zaštite. (Pročitaj Habakuka 3:17, 18.)

17, 18. (a) Što predstavljaju “žive vode”? (b) Na što se odnose izrazi “more istočno” i “more zapadno”? (c) Što si čvrsto odlučio?

¹⁷ Nakon Harmagedona iz Mesijanskog će Kraljevstva obilno teći “žive vode”. Te vode predstavljaju sve ono što Jehova daje ljudima kako bi vječno živjeli. Zaharija je rekao da će “žive vode” poteći prema “moru istočnome”, što se odnosi na Mrtvo more, i prema “moru zapadnome”, odnosno Sredozemnom moru. Oba izraza odnose se na ljude. Mrtvo more predočava sve one koji se nalaze u općem grobu čovječanstva i koji će uskrsnuti. Budući da Sredozemno more vrvi životom, ono prikladno predstavlja “veliko mnoštvo” koje će preživjeti Harmagedon. (Pročitaj Zahariju 14:8, 9; Otkr. 7:9-15.) Obje skupine gasit će svoju žeđ simboličnim živim vodama, odnosno “rijekom vode života”, i zbog toga će biti oslobođene smrti koju smo naslijedili od Adama (Otkr. 22:1, 2).

¹⁸ Zahvaljujući Jehovinoj zaštiti preživjet ćemo kraj ovog zlog svijeta i ući u Božji pravedni novi svijet. Istina je da nas svi narodi mrze. Unatoč tome, vjerno podupirimo Božje Kraljevstvo i ostanimo u Jehovinoj dolini zaštite!