1. (a) Kako većina ljudi gleda na ropstvo? (b) O kakvom se ropstvu govori u Rimljanima 12:11?

ROPSTVO u kojem se nalaze kršćani uvelike se razlikuje od ropstva na koje pomisli većina ljudi kad čuje tu riječ. Oni odmah pomisle na okrutne gospodare, ugnjetavanje i nepravdu. No ropstvo o kojem govori Božja nadahnuta Riječ odnosi se na dragovoljno služenje Gospodaru koji ljubi svoje robove. Zapravo, kad je apostol Pavao napisao kršćanima u 1. stoljeću da trebaju robovati Jehovi, poticao ih je da iz ljubavi prema Bogu vrše svetu službu (Rim. 12:11). Što znači robovati Bogu? Što možemo učiniti da ne bismo počeli robovati Sotoni i njegovom svijetu? Kako Jehova blagoslivlja robove koji mu vjerno služe?

2. (a) Što je moglo navesti nekog Izraelca da dobrovoljno nastavi robovati svom gospodaru? (b) Zašto je robu trebalo probušiti uho?

² Iz Zakona koji je Bog dao izraelskom narodu možemo saznati nešto više o tome što je potrebno da bismo bili Jehovini robovi. Hebrej koji je bio u ropstvu trebao je biti oslobođen sedme godine (2. Mojs. 21:2). Međutim, Jehova je dao poseban zakon za robove koji su voljeli svoje gospodare i nisu htjeli otići od njih. Gospodar je trebao dovesti takvog roba k vratima ili dovratniku te mu šilom probušiti uho (2. Mojs. 21:5, 6). Zašto baš uho? U hebrejskom se jeziku za poslušnost koristio izraz koji znači “čuti” ili “slušati”. Dakle, tim je činom rob pokazao da i dalje želi vjerno služiti svom gospodaru i slušati ga. Zahvaljujući tom primjeru iz prošlosti možemo bolje razumjeti da svojim predanjem pokazujemo Jehovi da mu želimo biti poslušni iz ljubavi.

3. Zašto smo odlučili predati se Bogu?

³ Prije nego što smo se krstili, već smo bili donijeli odluku da ćemo služiti Jehovi, odnosno biti  njegovi robovi. Predali smo se Jehovi jer smo mu htjeli biti poslušni i vršiti njegovu volju. Nitko nas nije na to prisilio. I mladi se krste zato što su sami odlučili predati se Jehovi, a ne zato što žele ugoditi svojim roditeljima. Kršćani se predaju svom nebeskom Gospodaru Jehovi iz čiste ljubavi. U vezi s tim apostol Ivan je napisao: “Ljubiti Boga znači držati zapovijedi njegove” (1. Ivan. 5:3).

4. Što trebamo činiti da bismo postali “robovi pravednosti”?

⁴ Zahvalni smo Jehovi što nam je omogućio da budemo njegovi robovi. Zbog svoje vjere u Kristovu otkupnu žrtvu oslobođeni smo grijeha. Premda smo još uvijek nesavršeni, dobrovoljno smo se podložili Jehovinoj i Isusovoj vlasti. Pavao je to jasno izrazio u jednoj od svojih nadahnutih poslanica: “Smatrajte sebe mrtvima grijehu, a živima Bogu po Kristu Isusu.” Zatim je upozorio: “Ne znate li da ako se kome predajete u ropstvo i obavezujete na poslušnost, robovi ste onoga koga slušate — bilo grijeha, koji vodi u smrt, bilo poslušnosti, koja vodi u pravednost? Ali hvala Bogu što ste, premda ste bili robovi grijeha, od srca postali poslušni onoj pouci kojoj ste bili predani. Da, budući da ste oslobođeni od grijeha, postali ste robovi pravednosti” (Rim. 6:11, 16-18). Zapazi da je apostol spomenuo da trebamo biti poslušni od srca. Kad se predamo Jehovi, postajemo “robovi pravednosti”.

5. Kakvu borbu svi moramo voditi i zašto?

⁵ No nije uvijek lako živjeti u skladu sa svojim predanjem. Moramo se boriti protiv dva neprijatelja. Kao prvo, trebamo voditi borbu kakvu je vodio i Pavao. U vezi s tim napisao je: “Po svom unutarnjem čovjeku doista uživam u Božjem zakonu, ali u svojim udovima vidim drugi zakon koji ratuje protiv zakona mojega uma i zarobljava me zakonom grijeha koji je u mojim udovima” (Rim. 7:22, 23). Budući da smo i mi naslijedili nesavršenost, moramo se stalno boriti protiv tjelesnih želja. Apostol Petar nas potiče: “Živite kao slobodni ljudi, ali ne kao oni kojima je sloboda pokrivalo za zloću, nego kao Božji robovi!” (1. Petr. 2:16).

6, 7. Zašto se Sotona trudi prikazati ovaj svijet privlačnim?

⁶ Moramo se boriti i protiv ovoga svijeta, koji je pod demonskim utjecajem. Sotona, vladar ovoga svijeta, stalno nas napada kako bi slomio našu vjernost Jehovi i Isusu. On želi da potpadnemo pod njegov iskvareni utjecaj i postanemo njegovi robovi. (Pročitaj Efežanima 6:11, 12.) Zbog toga se trudi prikazati ovaj svijet privlačnim i lijepim. Apostol Ivan nas je upozorio: “Ako tko ljubi svijet, ljubav prema Ocu nije u njemu, jer ništa što je u svijetu — želja tijela i želja očiju i isticanje svog imetka — ne potječe od Oca, nego potječe od svijeta” (1. Ivan. 2:15, 16).

⁷ Ovaj svijet obuzet je željom za bogaćenjem. Sotona uvjerava ljude da novac jamči sreću. Posvuda niču trgovački centri. Reklame propagiraju životni stil u kojem je najvažnije imati puno materijalnih stvari i zabavljati se. Putničke agencije nude putovanja u egzotične krajeve u društvu onih koji imaju svjetovne stavove o životu. Na svakom se koraku ističe da trebamo “poboljšati” svoj život, ali prema mjerilima ovoga svijeta.

8, 9. Kakva opasnost prijeti kršćanima?

⁸ Govoreći o kršćanima iz 1. stoljeća koji su usvojili svjetovni način  razmišljanja, Petar je upozorio: “Užitkom smatraju raskalašenost usred bijela dana. Oni su mrlja i ljaga. S neobuzdanim užitkom prepuštaju se svojim prijevarnim učenjima dok se goste s vama. Jer govore razmetljive i isprazne riječi, te željama tijela i besramnim djelima mame one koji su tek umaknuli onima čija su djela pokvarena. Obećavaju im slobodu, a sami su robovi pokvarenosti. Jer svatko robuje onome tko ga svlada” (2. Petr. 2:13, 18, 19).

⁹ Onaj tko udovoljava “želji očiju” nije slobodan čovjek. Baš naprotiv, takav postaje rob nevidljivog gospodara ovog svijeta, Sotone Đavla (1. Ivan. 5:19). Postoji jako velika opasnost da netko postane rob materijalizma, a tog se ropstva teško osloboditi.

10, 11. Tko je danas posebna Sotonina meta? Zašto mladi moraju biti oprezni kad je riječ o obrazovanju?

¹⁰ Kao i u Edenu, Sotona i danas napada one koji su neiskusni. Mladi su njegova omiljena meta. Sotona nije zadovoljan kad mlada osoba, kao uostalom i bilo tko drugi, odluči robovati Jehovi. Taj Božji neprijatelj želi da svi oni koji su predali svoj život Jehovi posustanu i postanu nevjerni Bogu.

¹¹ Vratimo se na primjer roba koji je pristao na to da mu gospodar probuši uho. Rob je sigurno nakratko osjetio bol, ali ona je ubrzo prestala, a ostao je trajni znak njegovog ropstva. Slično tome mladoj osobi može biti jako teško, pa čak i bolno, živjeti drugačije od svojih vršnjaka. Sotona uvjerava ljude da moraju biti uspješni i ugledni u svijetu da bi bili sretni, ali kršćani moraju biti svjesni toga da je najvažnije zadovoljiti svoje duhovne potrebe. Isus je učio: “Sretni su oni koji nastoje zadovoljiti svoje duhovne potrebe” (Mat. 5:3). Predani kršćani žive za vršenje Božje, a ne Sotonine volje. Oni uživaju u Jehovinom zakonu i razmišljaju o njemu dan i noć. (Pročitaj Psalam 1:1-3.) Međutim, visoko obrazovanje u većini slučajeva oduzima puno vremena, pa se može dogoditi da Jehovini sluge nemaju vremena razmišljati o Božjem zakonu ni zadovoljiti svoje duhovne potrebe.

12. O čemu danas trebaju odlučiti mnogi mladi?

¹² U 1. je stoljeću gospodar mogao otežati život kršćaninu koji je robovao  Jehovi. U svojoj prvoj poslanici Korinćanima Pavao je upitao: “Jesi li bio pozvan kao rob?” Zatim je savjetovao sukršćane: “Ne brini! Ali ako možeš postati slobodan, iskoristi priliku” (1. Kor. 7:21). Ako se netko mogao osloboditi ropstva, trebao je to učiniti. Danas je u mnogim zemljama obavezan samo određeni stupanj obrazovanja. Nakon toga učenici mogu sami odlučiti hoće li nastaviti školovanje. Ako netko želi nastaviti školovanje kako bi izgradio uspješnu svjetovnu karijeru, mogao bi ograničiti svoju slobodu i propustiti priliku da započne s punovremenom službom. (Pročitaj 1. Korinćanima 7:23.)

13. Koje obrazovanje donosi najveću korist Jehovinim slugama?

¹³ Pavao je upozorio kršćane u Kolosima: “Pazite da vas tko ne odmami mudrovanjem i ispraznom prijevarom što se temelji na ljudskoj predaji, na načelima ovoga svijeta, a ne na Kristovim učenjima” (Kol. 2:8). Svjetovna gledišta mnogih današnjih intelektualaca otkrivaju da je njihov način razmišljanja prožet “mudrovanjem i ispraznom prijevarom što se temelji na ljudskoj predaji”. Visoko obrazovanje, koje stavlja naglasak na usvajanje akademskog znanja, obično ne pruža studentima praktično znanje, pa se može dogoditi da nakon završetka fakulteta nisu spremni suočiti se sa stvarnim životom. Stoga Jehovini sluge biraju obrazovanje koje će im omogućiti da steknu potrebna znanja kako bi mogli zarađivati za jednostavan život i služiti Bogu. Oni su spremni poslušati savjet koji je Pavao dao Timoteju: “Nema sumnje, odanost Bogu i jest izvor velikog dobitka kad je čovjek zadovoljan onim što ima. Dakle, imamo li hranu, odjeću i zaklon, budimo time zadovoljni!” (1. Tim. 6:6, 8). Umjesto da se posvete stjecanju diploma i titula, pravim kršćanima najvažnije je propovijedati dobru vijest i poučavati ljude, koji su njihova “pisma preporuke”, i zato se posvećuju službi koliko god im to okolnosti dopuštaju. (Pročitaj 2. Korinćanima 3:1-3.)

14. Kako je Pavao gledao na čast da robuje Bogu i Kristu, prema riječima iz Filipljanima 3:8?

¹⁴ Razmislimo sada o apostolu Pavlu. On se školovao kod Gamalijela, uglednog učitelja židovskog Zakona. Njegovo  obrazovanje može se usporediti s današnjom fakultetskom naobrazbom. No što je Pavao mislio o svom obrazovanju kad ga je usporedio s čašću da robuje Bogu i Kristu? Napisao je: “Sve smatram gubitkom u usporedbi s nenadmašnom vrijednošću poznavanja Krista Isusa, Gospodina mojega.” Zatim je nastavio: “Radi njega sam pristao sve izgubiti i sve to smatram smećem, samo da dobijem Krista” (Filip. 3:8). Te riječi mogu pomoći mladim kršćanima i njihovim bogobojaznim roditeljima da donesu mudru odluku u vezi s obrazovanjem. (Vidi ilustracije.)

15, 16. Kakvo obrazovanje dobivamo preko Jehovine organizacije i što je cilj tog obrazovanja?

¹⁵ Kakva atmosfera vlada u mnogim visokoškolskim ustanovama? Nisu li upravo one ponekad središte političkih i društvenih nemira? Nije li među studentima raširen nemoral i opijanje? (Efež. 2:2). S druge strane, Jehovina organizacija omogućava nam da u mirnom okruženju naših skupština steknemo najbolje obrazovanje. Svi imamo priliku izvući korist iz Teokratske škole propovijedanja, koja se održava svaki tjedan. Postoje i posebni tečajevi za neoženjenu braću (Biblijski obrazovni tečaj za neoženjenu braću) i za bračne parove u pionirskoj službi (Biblijski obrazovni tečaj za bračne parove). Takvo teokratsko obrazovanje pomaže nam da budemo poslušni Jehovi, svom nebeskom Gospodaru.

¹⁶ Osim toga, pomoću Indeksa publikacija ili biblioteke na CD-u možemo tragati za duhovnim blagom. Cilj je takvog obrazovanja osposobiti nas da što bolje služimo Jehovi. Pouka koju dobivamo omogućava nam da pomažemo ljudima da se pomire s Bogom (2. Kor. 5:20). A oni će potom “biti osposobljeni poučavati druge” (2. Tim. 2:2).

17. Koje blagoslove donosi najbolje obrazovanje?

¹⁷ U Isusovoj usporedbi o talentima gospodar je pohvalio dva vjerna roba i povjerio im dodatne poslove, pa su se robovi radovali sa svojim gospodarom. (Pročitaj Mateja 25:21, 23.) Ako izaberemo najbolje obrazovanje, i mi ćemo biti sretni i dobiti mnoge blagoslove. Navest ćemo primjer našeg brata Michaela. Bio je odličan učenik, pa su ga njegovi profesori pozvali na razgovor kako bi mu dali savjete za upis na fakultet. Jako su se iznenadili kad im je rekao da ne želi nastaviti školovanje. Umjesto toga, odlučio je upisati kratak tečaj koji mu je omogućio da se zaposli i bude stalni pionir. Da li Michael misli da je nešto propustio? On kaže: “Teokratsko obrazovanje koje stječem kao pionir, a sada i kao starješina, od neprocjenjive je vrijednosti. Blagoslovi koje dobivam i moja teokratska zaduženja raduju me puno više nego novac koji sam mogao zaraditi. Stvarno sam sretan što se nisam odlučio za visoko obrazovanje.”

18. Zašto trebamo izabrati najbolje obrazovanje?

¹⁸ Najbolje obrazovanje omogućava nam da upoznamo Božju volju i pomaže nam da robujemo Jehovi. Zahvaljujući tom obrazovanju možemo biti oslobođeni “robovanja raspadljivosti i dobiti slavnu slobodu djece Božje” (Rim. 8:21). A što je najvažnije, učimo kako na najbolji način pokazati da ljubimo svog nebeskog Gospodara Jehovu (2. Mojs. 21:5).