BIBLIJA je izvorno bila napisana na drevnim jezicima — hebrejskom, aramejskom i grčkom. Stoga je većina čitatelja može čitati jedino u prijevodu.

Danas je Biblija najprevođenija knjiga na svijetu — bar neki njen dio preveden je na preko 2 400 jezika. Na nekim jezicima postoje čak deseci prijevoda. Budući da i na našem jeziku postoji više prijevoda, sigurno je da biste i vi htjeli čitati najbolji do kojega možete doći.

Da biste dobro izabrali, morate saznati odgovore na sljedeća pitanja: Koje vrste prijevoda postoje? Koje su im prednosti i mane? Zašto biste morali biti oprezni kad čitate neke biblijske prijevode?

Postoje raznorazni prijevodi Biblije, no sve njih mogli bismo podijeliti u tri osnovne skupine. Interlinearni prijevodi na jednom su kraju spektra. Ti prijevodi imaju jedan red teksta na izvornom jeziku, a ispod njega red teksta s prijevodom na neki drugi jezik, načinjen doslovnim prevođenjem riječ za riječ.

Parafrazirani, odnosno prepričani, prijevodi na drugom su kraju spektra. Prevoditelji tih prijevoda bez imalo oklijevanja prepričavaju poruku Biblije na način kako je sami razumiju i koji će po njihovom mišljenju biti privlačan čitateljima.

U treću skupinu spadaju prijevodi koji nastoje pronaći ravnotežu između te dvije  krajnosti. Ti prijevodi Biblije nastoje prenijeti smisao i ton izvornog teksta, a pritom ostati lako razumljivi za čitatelje.

Prevođenje riječ za riječ najčešće nije najbolji način da se prenese smisao biblijskih redaka. Kako to? Postoje brojni razlozi. Ovdje navodimo dva:

1. Ne postoje dva jezika koja imaju posve istu gramatiku, rječnik i rečeničnu strukturu. Profesor hebrejskog jezika Samuel Rolles Driver kaže da se jezici “ne razlikuju samo po gramatici i riječima nego i po (...) načinu na koji se misli uklapaju u rečenice”. Ljudi koji govore različitim jezicima razmišljaju na različite načine. Profesor Driver nastavlja: “Zato se u različitim jezicima razlikuju i rečenične strukture.”

Budući da nijedan jezik nije po svom rječniku i gramatici posve isti kao i biblijski hebrejski i grčki, prevođenjem Biblije riječ za riječ dobiva se prijevod koji je nejasan ili koji čak može imati krivi smisao. Predočimo to sljedećim primjerima.

U poslanici Efežanima apostol Pavao je rekao: “Ne budimo mala djeca koju (...) nosi amo-tamo svaki vjetar učenja, jer slušaju ljude koji se služe prijevarom” (Efežanima 4:14). Grčki izraz preveden “jer slušaju ljude koji se služe prijevarom” u doslovnom prijevodu glasio bi “u kocki ljudi” (ili: “u kockanju ljudskom”). Taj izraz aludira na varanje drugih prilikom kockanja. Međutim, na većini jezika ta aluzija ne bi bila jasna. Prijevod “jer slušaju ljude koji se služe prijevarom” na jasniji način prenosi smisao izvornika.

Pišući Rimljanima, Pavao je za Božji duh rekao: “Neka vas duh potiče na revnost!” (Rimljanima 12:11). Taj bi se poticaj s grčkog doslovno mogao prevesti: “Duhom kipite!” Takav prijevod ne bi bio baš jasan, zar ne?

U jednom od svojih čuvenih govora Isus je upotrijebio izraz koji u mnogim prijevodima Biblije glasi: “Blago siromašnima duhom” (Matej 5:3). No takav doslovan prijevod na mnogim je jezicima nejasan. Neki bi čak mogli zaključiti da Isus govori o ljudima koji su manjkavi u mentalnom pogledu  ili nemaju poleta i odlučnosti. No Isus je zapravo ovim riječima poručio ljudima da njihova sreća ne ovisi o zadovoljenju tjelesnih potreba, nego o tome da priznaju svoju potrebu za Božjim vodstvom (Luka 6:20). Stoga prijevodi kao što su “oni koji nastoje zadovoljiti svoje duhovne potrebe”, “oni koji osjećaju duhovnu glad” ili “koji su svjesni da im je potreban Bog (Božje vodstvo)” točnije prenose smisao ovog izraza (Matej 5:3; bilješka).

2. Značenje neke riječi ili izraza može se mijenjati ovisno o kontekstu u kojem se koristi. Primjerice, hebrejski izraz koji se obično odnosi na ljudsku ruku može imati mnoštvo drugih značenja. Ovisno o kontekstu, ta se riječ može prevesti izrazima “spomenik”, “vlast”, “obala” i brojnim drugim (1. Samuelova 15:12; 2. Samuelova 8:3; Jeremija 46:6). Zapravo, ta je riječ u hrvatskom izdanju prijevoda Novi svijet prevedena na pedesetak načina.

 Budući da kontekst može utjecati na način prevođenja neke riječi, u engleskom izdanju biblijskog prijevoda Novi svijet, koje je poslužilo kao temelj i hrvatskom izdanju, 5 500 grčkih izraza prevedeno je s gotovo 16 000 engleskih izraza, a 8 500 hebrejskih izraza prevedeno je s preko 27 000 engleskih izraza. Čemu toliko raznolikosti u prevođenju riječi? Prevodilački odbor smatrao je da je prevođenje po smislu i kontekstu puno bolje od krajnje doslovnog prijevoda. Pa ipak, hebrejske i grčke riječi u prijevodu Novi svijet prevođene su prilično dosljedno, koliko je to bilo moguće.

Očito je da prevoditi Bibliju ne znači samo prevoditi određenu riječ izvornog jezika uvijek istom riječju ciljnog jezika. Prevoditelji moraju pažljivo birati riječi koje točno i razumljivo prenose smisao izvornog teksta. Osim toga, riječi i rečenice moraju tako uklapati u tekst da to odgovara gramatičkim zahtjevima njihovog jezika.

Prevoditelji koji stvaraju parafrazirane (slobodne) prijevode Biblije uzimaju si slobodu odstupati od izvornog teksta. Kako to čine? Bilo tako da u prijevod unose svoje tumačenje izvornog teksta bilo tako da iz izvornog teksta izostavljaju misli koje su prisutne u njemu. Parafrazirani prijevodi djeluju privlačno jer se lako čitaju. Međutim, upravo ta njihova sloboda ponekad otežava ispravno razumijevanje izvornog teksta ili čak mijenja njegov smisao.

Uzmimo za primjer kako su u jednom parafraziranom engleskom prijevodu Biblije prevedene riječi Isusove čuvene molitve Očenaš: “Oče naš na nebu, otkrij tko si” (Matej 6:9; The Message: The Bible in Contemporary Language). Točniji bi prijevod ovih Isusovih riječi glasio: “Oče naš, koji jesi na nebesima, neka se sveti ime tvoje!” Zapazite također kako su u nekim Biblijama prevedene riječi iz Ivana 17:26. U izdanju Novi zavjet živim riječima — knjiga o Kristu stoji da je Isus one noći kad je bio uhapšen svom Ocu u molitvi kazao: “Njima sam otkrio tebe.” Međutim, prema točnijem prijevodu, Isus je u molitvi rekao: “Obznanio sam im tvoje ime.” Uviđate li kako neki prevoditelji zapravo skrivaju činjenicu da Bog ima ime koje treba koristiti i štovati?

U nekim se slobodnim prijevodima prikrivaju moralna mjerila o kojima govori izvorni tekst. Naprimjer, u engleskom prijevodu The Message: The Bible in Contemporary Language u 1. Korinćanima 6:9, 10 piše: “Zar ne shvaćate da to nije način na koji treba živjeti? Nepravedni ljudi koji ne mare za Božju volju neće ući u njegovo kraljevstvo. Oni koji iskorištavaju i zloupotrebljavaju druge, koji iskorištavaju i zloupotrebljavaju seks, koji iskorištavaju i zloupotrebljavaju Zemlju i sve što je na njoj neće moći postati građani Božjeg kraljevstva.”

Usporedite taj tekst s točnijim prijevodom iz izdanja Novi svijet: “Pa zar ne znate da nepravednici neće naslijediti kraljevstvo Božje? Ne zavaravajte se! Ni bludnici, ni idolopoklonici, ni preljubnici, ni muškarci koji se upuštaju u neprirodno općenje, ni muškarci  koji liježu s muškarcima, ni lopovi, ni pohlepni, ni pijanice, ni oni koji pogrdno govore o drugima, ni iznuđivači neće naslijediti kraljevstvo Božje.” Zapazite da je Pavao konkretno naveo kojih bismo se postupaka trebali kloniti, a ti postupci nisu niti spomenuti u citiranom slobodnom prijevodu.

Na prijevod mogu utjecati i vjerska uvjerenja prevoditelja. Naprimjer, u 2. Solunjanima 2:3 čitamo: “Taj dan neće doći dok najprije ne dođe otpad i ne otkrije se čovjek bezakonja, sin propasti.” Međutim, u internetskom hrvatskom izdanju Novog zavjeta, čiji je izdavač International Bible Society (Međunarodno biblijsko društvo), piše: “Taj dan neće doći prije velike pobune protiv Boga i prije nego što se pojavi čovjek bezakonja — koji će završiti u paklu.” Premda u izvornom tekstu stoji pojam “propast”, prevoditelji su upotrijebili izraz “pakao”. Zašto su to učinili? Očito zato što su time željeli potkrijepiti učenje da će zli ljudi biti zauvijek mučeni, a ne da će biti zauvijek uništeni. *

Biblija je bila napisana na uobičajenom, svakodnevnom jeziku običnih ljudi kao što su bili zemljoradnici, pastiri i ribari (Nehemija 8:8, 12; Djela apostolska 4:13). Stoga je dobar prijevod onaj u kojemu je biblijska poruka iznesena na način koji je razumljiv istinoljubivim ljudima bez obzira na sredinu iz koje potječu. Dobar prijevod ima i ova obilježja:

•  Točno prenosi izvornu poruku nadahnutu od Boga (2. Timoteju 3:16).

•  Kad god je to moguće, doslovno prenosi izvorne riječi, izraze i rečeničnu strukturu.

•  Kad bi doslovan prijevod neke riječi ili izraza bio nerazumljiv ili bi imao krivi smisao, donosi opisni prijevod koji točno prenosi izvorno značenje.

•  Njegov je jezik prirodan, razumljiv i privlači čitatelja.

Postoji li neki takav prijevod? Milijuni čitatelja ovog časopisa odabrali su prijevod Novi svijet. Zašto? Jer im se sviđa pristup prevodilačkog odbora koji ga je izradio. U predgovoru prvog engleskog izdanja taj je odbor napisao: “Nismo parafrazirali Bibliju. Sav smo tekst nastojali prevesti onoliko doslovno koliko je to bilo moguće, to jest koliko nam je to dopuštao suvremeni engleski jezik, izbjegavajući doslovnost i neprirodne formulacije koje umanjuju razumljivost.”

Prijevod Biblije Novi svijet — bilo cjeloviti bilo samo prijevod grčkih knjiga (“Novi zavjet”) — do danas je tiskan na više od 60 jezika, u nakladi od preko 145 000 000 primjeraka! Budući da je prijevod Novi svijet cijele Biblije izdan i na hrvatskom jeziku, slobodno zamolite Jehovine svjedoke da vam nabave primjerak kako biste se osobno uvjerili u prednosti tog točnog prijevoda.

Istinoljubivi čitatelji Biblije žele točno shvatiti smisao nadahnute Božje poruke i žele živjeti u skladu s njom. Ako i vi to želite, treba vam točan prijevod Biblije. Takav prijevod i zaslužujete!