ZAŠTO TO MOŽE BITI TEŠKO? Mnogi misle da je Biblija obična knjiga koju su napisali mudri ljudi. Neki smatraju da povijesni izvještaji koje ona sadrži nisu točni. Drugi tvrde da njeni savjeti nisu praktični ili da su zastarjeli.

KAKO SE MOŽETE UVJERITI U VRIJEDNOST BIBLIJE? Mnogi koji tvrde da Biblija nije vjerodostojna i praktična nikad je nisu sami istražili, nego naprosto ponavljaju ono što su čuli od drugih. Međutim Biblija upozorava: “Lakovjeran vjeruje svakoj riječi, a pametan pazi na korake svoje” (Mudre izreke 14:15).

Umjesto da slijepo prihvatite ono što čujete od drugih, zašto ne biste postupili poput kršćana iz prvog stoljeća koji su živjeli u Bereji, na sjeveru današnje Grčke? Oni nisu jednostavno prihvatili ono što su im drugi rekli. Umjesto toga “svaki su dan istraživali Pisma da vide je li to tako” (Djela apostolska 17:11). Razmotrimo ukratko dva razloga zašto možemo biti uvjereni u to da je Biblija nadahnuta Božja Riječ.

Biblija sadrži točne povijesne izvještaje. Skeptici već godinama osporavaju točnost biblijskih izvještaja kad su u pitanju imena ljudi i mjesta koje ona spominje. No dokazi uvijek iznova potvrđuju da su biblijski izvještaji vjerodostojni i da nema razloga za sumnju u njihovu točnost.

Naprimjer povjesničari su neko vrijeme sumnjali u postojanje asirskog kralja Sargona koji se spominje u Izaiji 20:1. Međutim 1840-ih arheolozi su počeli vršiti iskapanja na mjestu na kojem se nalazila palača tog vladara. Danas je Sargon jedan od najpoznatijih asirskih kraljeva.

Kritičari su dovodili u pitanje i postojanje Poncija Pilata, rimskog upravitelja koji je naredio  Isusovo pogubljenje (Matej 27:1, 22-24). No u Izraelu je 1961. u blizini Cezareje pronađen kamen na kojem je bilo napisano Pilatovo ime i titula.

Govoreći o točnosti biblijskih povijesnih izvještaja, list U.S.News & World Report od 25. listopada 1999. navodi: “Suvremena je arheologija na izvanredan način potvrdila povijesnu točnost ključnih dijelova Starog i Novog zavjeta — izvještaja o izraelskim patrijarsima, izlasku Izraelaca iz Egipta, Davidovoj kraljevskoj lozi i životu u Isusovo doba.” Premda vjera u vjerodostojnost Biblije ne ovisi o arheološkim nalazima, oni dokazuju da ona sadrži točne povijesne izvještaje, što bismo i očekivali od knjige koju je nadahnuo Bog.

Praktični i mudri savjeti koji se nalaze u Bibliji korisni su za sve ljude. Mnogo prije nego što su otkriveni mikroorganizmi i njihova uloga u širenju bolesti Biblija je propisivala higijenske mjere koje su još i danas primjenjive (3. Mojsijeva 11:32-40; 5. Mojsijeva 23:12, 13). Oni koji primjenjuju biblijske savjete o tome kako se ophoditi s članovima svoje obitelji imaju sretniji obiteljski život (Efežanima 5:28–6:4). Biblijska načela potiču one koji po njima žive da budu savjesni radnici odnosno razumni poslodavci (Efežanima 4:28; 6:5-9). Primjenjivanje biblijskih savjeta koristi nam i u emocionalnom pogledu (Mudre izreke 14:30; Efežanima 4:31, 32; Kološanima 3:8-10). Svi ti primjeri pokazuju da su biblijski savjeti uistinu praktični, a takve bismo savjete i očekivali od našeg Stvoritelja.

KAKO ĆE VAM TO KORISTITI? Mudrost koja se nalazi u Bibliji može i neiskusnog čovjeka učiniti mudrim (Psalam 19:7). Osim toga kad se uvjerimo u vjerodostojnost i praktičnost Biblije, ona nam više nego bilo koja druga knjiga može pomoći da steknemo snažniju vjeru.