SLIKA govori više od tisuću riječi, no ponekad se samo s jednom ili dvije riječi u mislima može stvoriti nezaboravna slika. U Bibliji na mnogim mjestima nailazimo na slikovit način izražavanja. Ona je puna stilskih figura koje pomoću slika predočavaju određene misli ili pojmove. * Prema jednoj procjeni, Isus je u samo jednom svom govoru — Propovijedi na gori — upotrijebio preko 50 različitih stilskih figura.

Zašto biste trebali pokazivati zanimanje za stilske figure u Bibliji? Kao prvo, budete li ih ispravno razumjeli, čitanje Biblije bit će vam zanimljivije i više ćete u njemu uživati, a samim time i više cijeniti Božju Riječ. Osim toga ako prepoznate i ispravno razumijete stilske figure, bolje ćete shvatiti biblijsku poruku. Ustvari, ukoliko ne razumijete neku stilsku figuru u biblijskom tekstu, mogli biste ostati zbunjeni i čak doći do krivih zaključaka.

Stilska figura pomaže nam da jedan pojam usporedimo s drugim. Polazišni pojam koji se želi objasniti ili istaknuti naziva se tema, a pojam s kojim se on uspoređuje naziva se slika. Ono što je tim dvama pojmovima zajedničko naziva se sličnost. Dakle da bismo razumjeli pravo značenje određene stilske figure, trebamo prepoznati i razumjeti svaki od ta tri elementa.

Ponekad je prilično jednostavno utvrditi temu i sliku. No nije uvijek lako ispravno utvrditi sličnost na koju se stilskom figurom želi ukazati jer pojmovi koji se uspoređuju mogu imati više toga što im je zajedničko. Što će vam pomoći da točno odredite sličnost? Odgovor se često vidi iz konteksta. *

Naprimjer Isus je skupštini u Sardu rekao: “Ako se ne probudiš, doći ću kao lopov.” On je ovdje usporedio svoj dolazak (tema) s dolaskom lopova (slika). No u čemu je sličnost? Odgovor na to pitanje daje nam kontekst. Isus je dalje rekao: “Nećeš znati u koji ću čas  doći na tebe” (Otkrivenje 3:3). Dakle cilj te usporedbe nije bio ukazati na svrhu njegovog dolaska. Isus nije htio reći da će doći kako bi nešto ukrao. Naprotiv, usporedbom je htio istaknuti da će doći nenajavljeno, onda kad ga nitko ne bude očekivao.

No ponekad vam stilska figura iz jednog dijela Biblije može pomoći da razumijete sličnu figuru u nekom drugom dijelu te knjige. Naprimjer apostol Pavao upotrijebio je istu stilsku figuru kao i Isus kad je napisao: “I sami dobro znate da dan Jehovin dolazi baš kao lopov u noći” (1. Solunjanima 5:2). Iz konteksta Pavlovih riječi ne može se jasno zaključiti u čemu je sličnost. No usporedite li tu stilsku figuru s onom koju je Isus upotrijebio u Otkrivenju 3:3, to će vam pomoći da uvidite sličnost između dolaska lopova i Isusovog dolaska odnosno dolaska Jehovinog dana. Ta nas stilska figura na upečatljiv način upozorava da svi pravi kršćani moraju ostati duhovno budni.

Nijedan čovjek ne može u potpunosti razumjeti sva obilježja Božje osobnosti niti pojmiti koliko je silna njegova moć. U drevno doba kralj David je o Jehovi napisao: “Veličina je njegova neistraživa” (Psalam 145:3). Nakon što se osvrnuo na neka Božja djela stvaranja, Job je oduševljeno rekao: “Eto, to su samo djelići djela njegovih, o njemu tek slabi šapat čujemo! A tko će razumjeti moćni grom njegov?” (Job 26:14).

No Biblija sadrži stilske figure koje nam mogu pomoći da barem donekle razumijemo veličanstvene osobine našeg Boga. Jehova je u Bibliji prikazan kao Kralj, Zakonodavac, Sudac i Ratnik — osoba koju sasvim sigurno treba poštovati. On je prikazan i kao Pastir, Savjetnik, Učitelj, Otac, Liječnik i Spasitelj — netko koga možemo voljeti (Psalam 16:7; 23:1; 32:8; 71:17; 89:26; 103:3; 106:21; Izaija 33:22; 42:13; Ivan 6:45). Svaki od tih jednostavnih opisa stvara u našim mislima niz divnih slika, a svaka od njih ima više aspekata koji ukazuju na sličnost. Takve stilske figure govore o Bogu više nego što bi se moglo reći mnoštvom riječi.

U Bibliji se Jehova uspoređuje i s neživim stvarima. Za njega se kaže da je “Stijena Izraelova”, “hrid” i “tvrđava” (2. Samuelova 23:3; Psalam 18:2; 5. Mojsijeva 32:4). U kojem je smislu Jehova sličan navedenome? Kao što je stijena čvrsta i postojana, tako i Jehova Bog može biti naš čvrst oslonac i pouzdan izvor sigurnosti.

Knjiga Psalama prepuna je stilskih figura koje opisuju različita obilježja Jehovine osobnosti. Naprimjer Psalam 84:11 kaže da je Jehova “sunce i štit” jer je on izvor svjetlosti, života, energije i zaštite. S druge strane Psalam 121:5 kaže: “Jehova je sjena tvoja tebi zdesna.” Kao što sjena pruža zaklon od žarkog sunca, tako i Jehova može pružiti zaklon svojim slugama kad ih snađu teške nevolje — može ih “zakloniti sjenom ruke svoje” i “sakriti ih u sjenu krila svojih” (Izaija 51:16; Psalam 17:8; 36:7).

Biblija na mnogo mjesta naziva Isusa “Sinom Božjim” (Ivan 1:34; 3:16-18). Nekim ljudima koji ne pripadaju kršćanskim religijama teško je to razumjeti, jer Bog nije ljudsko biće  i nema ženu u doslovnom smislu. Očito je da Bog ne može dobiti sina onako kako ga može dobiti čovjek. Stoga taj izraz ima preneseno značenje. Svrha mu je pomoći čitatelju da razumije kako je Isusov odnos s Bogom sličan odnosu sina i oca. Ta stilska figura ujedno ističe da je Isus dobio život od Jehove, da ga je on stvorio. Na sličan se način i za prvog čovjeka, Adama, kaže da je ‘sin Božji’ (Luka 3:38).

Isus je koristio stilske figure da bi opisao različite uloge koje ima u ispunjenju Božjih nauma. Naprimjer rekao je: “Ja sam pravi trs, a moj je Otac vinogradar.” Potom je svoje učenike usporedio s mladicama vinove loze (Ivan 15:1, 4). Koje nam važne pouke prenosi ta slika? Da bi se održale i donosile plod, mladice moraju “ostati na trsu”. Slično tome Kristovi učenici moraju “ostati u zajedništvu s njim”. Isus im je rekao: “Odvojeni od mene ne možete učiniti ništa” (Ivan 15:5). Kao što vinogradar očekuje da loza donosi plod, tako Jehova očekuje da oni koji su u zajedništvu s Kristom u duhovnom smislu donose plod (Ivan 15:8).

Ako pri čitanju naiđemo na stilsku figuru, a ne prepoznamo sličnost na koju se njome želi ukazati, mogli bismo je sasvim krivo razumjeti. Uzmimo za primjer riječi iz Rimljanima 12:20: “Ako je gladan neprijatelj tvoj, nahrani ga, ako je žedan, napoji ga, jer čineći tako, zgrćeš živo ugljevlje na glavu njegovu.” Da li zgrtanje živog ugljevlja na nečiju glavu ukazuje na osvetu? Ne ako ispravno razumijemo na koju se sličnost želi ukazati. Ova stilska figura nastala je na temelju drevnog procesa taljenja metala. On bi se stavio na užareno ugljevlje, a potom bi se na njega zgrtalo još ugljevlja. Tako bi se metal smekšao i rastopio te bi se od njega odvojila sva nečistoća. Slično tome dobrim djelima možemo smekšati onoga tko je prema nama neprijateljski raspoložen i potaknuti ga da pokaže svoje dobre osobine.

Ispravno razumijevanje stilskih figura pomaže nam ne samo da shvatimo misli koje čitamo nego i da one dopru do našeg srca. Kad Biblija govori o grijehu, uspoređujući ga s dugom, možemo si jasno predočiti koliko grijeh opterećuje čovjeka (Luka 11:4). No kakvo samo olakšanje osjećamo kad nam Jehova oprosti i poništi dug koji bismo inače morali otplatiti! Kad u Bibliji pročitamo da Bog “pokriva” i “briše” naše grijehe — tako da nestanu kao rukom odneseni — možemo biti sigurni da nam više nikada neće predbacivati zbog nečega što smo u prošlosti učinili (Psalam 32:1, 2; Djela apostolska 3:19). Nije li utješno znati da zahvaljujući Jehovinom opraštanju naši grijesi koji su poput skerleta ili grimiza mogu postati bijeli kao snijeg? (Izaija 1:18).

To su samo neke od više stotina stilskih figura koje nalazimo u Božjoj Riječi, Bibliji. Zato kad čitate Bibliju, obratite posebnu pažnju na te slikovite izraze. Odvojite vrijeme kako biste utvrdili sličnosti na koje se određenom stilskom figurom želi ukazati i razmišljajte o njima. To će vam pomoći da produbite svoje razumijevanje Biblije i da je još više cijenite.