KAD za vedre noći odemo na neko osamljeno mjesto izvan naseljenog područja i promatramo nebo, ono izgleda poput crnog baršuna posutog tisućama sićušnih sjajnih dijamanata. Čovjek je tek u posljednjih 350 godina počeo uviđati koliko su zvijezde ogromne i koliko su udaljene od nas. Mi zapravo tek počinjemo shvaćati kakve veličanstvene sile djeluju u našem zadivljujućem svemiru.

Ljudi od pamtivijeka promatraju precizno kretanje nebeskih tijela noćnim nebom i promjenu njihovog položaja na nebeskom svodu, ovisno o godišnjem dobu (1. Mojsijeva 1:14). Mnogi se osjećaju poput izraelskog kralja Davida, koji je prije oko 3 000 godina napisao: “Kad gledam nebesa tvoja, djelo prstiju tvojih, mjesec i zvijezde koje si načinio — što je čovjek smrtni da misliš na njega, čovjek zemaljski da se za njega brineš?” (Psalam 8:3, 4).

No, bili mi toga svjesni ili ne, nebeska tijela i njihovo kretanje utječu na naš život na puno izravnije načine. Naprimjer na temelju prividnog kretanja Sunca, nama najbliže zvijezde oko koje se okreće naša Zemlja, čovjek je odredio osnovne vremenske jedinice — dan i godinu. Mjesec služi “da se određuju vremena” (Psalam 104:19). Zvijezde su pouzdan vodič u navigaciji, a koriste ih čak i astronauti kad određuju položaj svojih svemirskih brodova. Zbog toga se neki pitaju da li nam zvijezde koriste samo zato da pomoću njih određujemo vrijeme i godišnja doba te produbljujemo cijenjenje za Božja djela stvaranja ili one imaju puno veći utjecaj na nas. Mogu li nam otkriti budućnost ili nas upozoriti na opasnosti?

Po svoj prilici, još u trećem tisućljeću pr. n. e. stanovnici drevne Mezopotamije imali su običaj promatrati nebo tražeći znakove koji će ih voditi u životu. Prvi astrolozi pažljivo su motrili nebo. Crtali su karte u koje su bilježili kretanje nebeskih tijela i položaj zvijezda, izrađivali kalendare i predviđali pomrčine. Iz toga se rodila nova znanost, astronomija. No astrologija se ne bavi samo promatranjem prirodnog utjecaja koji Sunce i Mjesec imaju na čovjekovu okolinu. Ona zastupa ideju da položaj i međusobni odnos Sunca, Mjeseca, planeta, zvijezda i zviježđa ne utječu samo na važne događaje  na Zemlji nego i da upravljaju životima pojedinaca. Na koje načine?

Neki smatraju da astrologija omogućava da se promatranjem nebeskih tijela pronađu znakovi i upozorenja u vezi s budućnosti, koji mogu koristiti onima koji su upoznati s tim informacijama. Drugi pak smatraju da astrologija ustvari otkriva što nam je predodređeno ili da nam može pomoći utvrditi povoljno vrijeme za neke aktivnosti ili za započinjanje nekog važnog posla. Takve informacije navodno možemo dobiti promatranjem položaja glavnih nebeskih tijela i “izračunavanjem” njihovog međusobnog utjecaja i međudjelovanja tih nebeskih tijela i Zemlje. Smatra se da njihov utjecaj na određenu osobu ovisi o položaju nebeskih tijela u trenutku njenog rođenja.

Prvi astrolozi smatrali su da je Zemlja središte svemira i da su planeti i zvijezde pričvršćeni na niz nebeskih sfera. Vjerovali su da je svaka sljedeća sfera u tom nizu sve veća i da se sve okreću oko Zemlje. Mislili su i da se Sunce kreće nebom među zvijezdama i zviježđima po određenoj putanji, koju prijeđe za godinu dana. Tu prividnu putanju Sunca nazvali su ekliptika i podijelili su je na 12 polja, odnosno pojaseva. Svaki pojas dobio je ime po zviježđu koje se nalazi u određenom polju kroz koje se Sunce kreće. Tako je nastalo 12 znakova zodijaka. Vjerovalo se da su ta polja, odnosno “astrološke kuće”, prebivalište određenih božanstava. Naravno, s vremenom su znanstvenici otkrili da se Sunce ne okreće oko Zemlje, nego da se Zemlja okreće oko Sunca. To otkriće zadalo je smrtni udarac astrologiji kao znanosti.

Od svog nastanka u Mezopotamiji astrologija se proširila u skoro sve dijelove svijeta i ukorijenila se u različitim oblicima u gotovo svim velikim civilizacijama. Nakon što su Perzijanci osvojili Babilon, astrologija se proširila u Egipat, Grčku i Indiju. Iz Indije su je budistički misionari prenijeli u Srednju Aziju, Kinu, Tibet, Japan i jugoistočnu Aziju. Premda nije poznato kako je astrologija došla do Maja, činjenica je da je bila jako raširena u njihovoj civilizaciji i da su Maje vršili slična astrološka promatranja kao i Babilonci. Po svemu sudeći, “suvremena” astrologija razvila se u Egiptu u vrijeme kad je bio pod utjecajem grčke kulture i otada ima velik utjecaj na razmišljanja određenih krugova u židovstvu, islamu i kršćanstvu.

 Čak i prije izgnanstva u Babilon u 7. stoljeću pr. n. e, izraelski je narod dospio pod utjecaj astrologije. Iz Biblije saznajemo da se vjerni kralj Jošija trudio iz naroda iskorijeniti običaj prinošenja žrtava “suncu, mjesecu, zviježđima zodijaka i svoj vojsci nebeskoj” (2. Kraljevima 23:5, bilješka).

Astrologija se temelji na velikim zabludama o tome kako je svemir organiziran i kako funkcionira. Dakle ona očito ne potječe od Boga. Budući da se osnovne postavke astrologije temelje na neistinama, ona ne može biti točan izvor informacija o budućnosti. Neuspjeh astrologije dobro ilustriraju dva zanimljiva povijesna događaja.

Za vrijeme vladavine babilonskog kralja Nebukadnezara svećenici i astrolozi nisu mogli protumačiti kralju san koji je usnio. Danijel, prorok pravog Boga Jehove, objasnio im je u čemu je problem: “Tajnu za koju kralj pita ne mogu kralju otkriti mudraci, prizivatelji duhova, svećenici koji se bave vračanjem ni zvjezdoznanci. Ali ima Bog na nebu koji je Otkrivatelj tajni i on obznanjuje kralju Nebukadnezaru što će se dogoditi u posljednjim danima” (Danijel 2:27, 28). Da, Danijel se obratio za pomoć Jehovi Bogu, “Otkrivatelju tajni”, a ne Suncu, Mjesecu ili zvijezdama, i zato je mogao kralju točno protumačiti san (Danijel 2:36-45).

Premda su Maje pravili iznimno točne astrološke izračune, to nije spasilo njihovu civilizaciju od propasti, koja je započela u 9. stoljeću. Ti neuspjesi ne samo da pokazuju da je astrologija prijevara i da se pomoću nje ne može ništa točno predvidjeti nego razotkrivaju i da je njena stvarna svrha odvratiti ljude da ne traže od Boga točne informacije o budućnosti.

Činjenica da se astrologija temelji na neistinama pomaže nam otkriti i tko je njen začetnik. Isus je za Đavla rekao: “Nije ostao postojan u istini, jer nema istine u njemu. Kad govori laž, svoje govori, jer je lažljivac i otac laži” (Ivan 8:44). Sotona se pretvara da je “anđeo svjetla”, a demoni se prikazuju kao “sluge pravednosti”. No oni su zapravo varalice koji žele uhvatiti ljude u svoju zamku i prevariti ih (2. Korinćanima 11:14, 15). Božja Riječ jasno otkriva da su “silna djela i lažni čudesni znakovi i znamenja” ustvari ‘Sotonino djelovanje’ (2. Solunjanima 2:9).

Astrologija se temelji na lažima i zato je odvratna Bogu istine, Jehovi (Psalam 31:5). Stoga je Biblija jasno osuđuje i potiče ljude da je se u potpunosti klone. U 5. Mojsijevoj 18:10-12 Bog jasno kaže: “Neka se ne nađe kod tebe nitko tko (...) proriče po znamenju, ni koji vrača, (...) ni koji priziva duhove, ni koji proriče događaje, ni koji pita mrtve. Jer tko god takvo što čini odvratan je Jehovi.”

 Budući da iza astrologije stoje Sotona i demoni, baviti se astrologijom znači izložiti se njihovom utjecaju. Kao što bi osoba koja eksperimentira s drogom mogla doći pod utjecaj preprodavača droge, tako bi i onaj tko eksperimentira s astrologijom mogao potpasti pod utjecaj najvećeg varalice, Sotone. Stoga oni koji ljube Boga i istinu moraju potpuno odbaciti astrologiju i primjenjivati biblijski savjet: “Mrzite zlo, a ljubite dobro” (Amos 5:15).

Astrologija je popularna zato što čovjek želi znati što će se dogoditi u budućnosti. No je li to uopće moguće? Ako jest, na koji način možemo saznati što donosi budućnost? Biblija kaže da ne možemo znati što će se nama osobno dogoditi sutra, sljedećeg mjeseca ili sljedeće godine (Jakov 4:14). Ipak, Biblija nam daje opću sliku o tome što će se dogoditi čovječanstvu u bliskoj budućnosti. Iz nje saznajemo da će uskoro doći Kraljevstvo za koje se molimo u molitvi Očenaš (Danijel 2:44; Matej 6:9, 10). U njoj isto tako stoji da će ljudske patnje uskoro prestati i da se više nikad neće ponoviti (Izaija 65:17; Otkrivenje 21:4). Bog ne predodređuje život svakog čovjeka, nego poziva ljude iz svih naroda da ga upoznaju i saznaju što će učiniti u njihovu korist. Kako to znamo? Biblija nam jasno daje do znanja da Bog želi da se “sve vrste ljudi spase i da dobro upoznaju istinu” (1. Timoteju 2:4).

Veličanstveno nebo i sva nebeska tijela ne postoje zato da bi upravljali našim životom. Umjesto toga oni ukazuju na Jehovinu “moć i božanstvo” (Rimljanima 1:20). Mogu nas potaknuti da odbacimo laži i da se obratimo Bogu i njegovoj Riječi, Bibliji, kako bismo dobili pouzdane savjete i upute za sretan život. “Uzdaj se u Jehovu svim srcem svojim i ne oslanjaj se na vlastiti razum. Na svim putevima svojim imaj ga na umu i on će ispraviti staze tvoje” (Mudre izreke 3:5, 6).