1. Koja činjenica o mozgu naizgled za njega predstavlja najveći problem?

OD SVIH čudesnih stvari na Zemlji, ništa nije toliko zapanjujuće koliko ljudski mozak. Naprimjer, svake sekunde nekih 100 milijuna informacija pristiže u njega putem različitih osjetila. Kako on svladava tako veliku bujicu? Ako mislimo samo na jednu stvar u jednom trenutku, kako on onda izlazi na kraj s tim milijunima istovremnih informacija? Očito je da se on ne samo nosi s tom bujicom, već njome i jednostavno upravlja.

2, 3. Kako mozak dvojako rješava problematiku množine informacija?

² Način kako on to rješava samo je jedno od čuda ljudskoga mozga. Posrijedi su dva faktora. Prvi se odnosi na mrežu živaca u moždanom deblu veličine malenog prsta ljudske ruke. Zove se retikularna formacija. Djeluje poput saobraćajnog kontrolnog centra koji prati milijune poruka koje pristižu u mozak. Zatim odjeljuje beznačajne od bitnih za moždanu koru. Svake sekunde ta malena mreža  živaca dozvoljava da najviše nekoliko stotina poruka prispije u svijest mozga.

³ Drugi je u vezi s preciznim bombardmanom naše pažnje a izgleda da dolazi putem valova koji putuju mozgom 8 do 12 puta u sekundi. Oni dovode do razdoblja visoke osjetljivosti mozga u kojima on zapaža jače signale i na njih reagira. Vjeruje se da posredstvom tih valova mozak unutar sebe pretražuje informacije usredotočujući se na bitne. Tako se svake sekunde u našoj glavi odvija niz začudnih aktivnosti!

4. Što je ipak istina usprkos intenzivnim znanstvenim istraživanjima u svrhu razumijevanja mozga?

⁴ Posljednjih godina znanstvenici su uvelike uznapredovali u istraživanju mozga. Unatoč tome, ono što su naučili ništa je u usporedbi s onim što je ostalo nepoznato. Jedan istraživač je izjavio da nakon tisuća godina nagađanja i posljednjih desetljeća intenzivnih istraživanja mozak čovjeka i svemir “u biti ostaju tajnom”.¹ Doista, ljudski mozak je najzagonetniji dio čudesnosti čovjeka — čudesnosti koja “pobuđuje na divljenje”.

5. Koja činjenica u razvoju mozga prilikom rasta djeteta, prikazuje ponor između čovječjeg i životinjskog mozga?

⁵ Čudo započinje u maternici. Tri tjedna nakon začeća počinju se formirati stanice mozga. One rastu u mahovima, povremeno i do 250 000 stanica u minuti. Po rođenju mozak nastavlja rastom i stvara mrežu spojeva. Ponor koji odjeljuje ljudski mozak od životinjskog brzo se iskazuje: “Mozak djeteta, što nije slučaj ni u jedne životinje, utrostručuje svoj obujam tokom prve godine života”, piše u knjizi The Universe Within (Svemir u nama).² Vremenom je oko 100 milijardi živčanih stanica, neurona, kao i niz ostalih tipova stanica, spremljeno u ljudski mozak, a što sve sačinjava samo 2 postotka težine tijela.

6. Kako živčani signali putuju s neurona na neuron?

 ⁶ Osnovne stanice mozga — neuroni — ustvari se i ne dotiču. Odijeljene su sinapsama, sitnim prostorima promjera manjeg od desettisućinke milimetra. Te praznine premošćuju kemijske tvari, neurotransmiteri, od kojih je poznato njih 30, no mozak ih možda posjeduje daleko više. Ti se kemijski signali primaju na kraju neurona preko labirinta sitnih vlakana koja se zovu dendriti. Zatim se signali prenose na drugi kraj neurona preko živčanog vlakna zvanog akson. U neuronima su signali električne prirode, a na prekidima (sinapsama) kemijske. Tako možemo reći da su prijenosi živčanih signala elektrokemijske prirode. Svaki impuls je iste snage, no intenzitet signala ovisi o frekvenciji impulsa, koja može iznositi i tisuću u sekundi.

7. Koje svojstvo mozga se spominje u Bibliji, i koje saznanje znanstvenika se s time slaže?

⁷ Nije sigurno kakve se fiziološke promjene zbivaju u mozgu prilikom učenja. No, eksperimentalni dokazi ukazuju da se prilikom učenja, osobito na početku života, formiraju bolje veze i oslobađa se više kemijske tvari koja premošćuje prekide (sinapse) među neuronima. Stalnom upotrebom jačaju te veze i sposobnost učenja se pojačava. “Putevi koji se često istovremeno aktiviraju na neki način jačaju”, izvještava se u Scientific Americanu.³ Zanimljiv je u vezi s tim komentar u Bibliji da dublje stvari mnogo lakše razumiju zreli ljudi “koji su kroz upotrebu izvježbali svoju moć zapažanja” (Jevrejima 5:14, NS). Istraživanja su otkrila da mentalne snage neupotrebom iščezavaju. Tako mozak, kao i mišić, jača upotrebom, a slabi ako se ne koristi.

8. Koji je jedan od najvećih neriješenih problema u vezi mozga?

⁸ Bezbrojna mikroskopski sitna živčana vlakna, koja sačinjavaju veze unutar mozga, često nazivaju njegovim “instalacijama”. Precizno su postavljena  u labirint zapanjujuće složenosti. No, kako su smještena na točno određena mjesta “žičanih shema”, ostaje tajnom. “Nesumnjivo najvažniji od neriješenih problema u razvoju mozga”, iznosi jedan znanstvenik, “jest pitanje kako neuroni stvaraju specifične obrasce povezivanja... Većina je veza izgleda precizno utemeljena u ranom stadiju razvoja”.⁴ Jedan drugi istraživač dodaje da su ta specifična i u detalje isplanirana područja mozga “uobičajena u cijelom živčanom sustavu, no kako su te precizne instalacije postavljene ostaje jednim od najvećih neriješenih problema”.⁵

9. Koliko, prema procjenama znanstvenika, postoji međusobnih veza unutar mozga i kakav mu je kapacitet?

⁹ Broj tih veza astronomski je velik! Svaki neuron ima možda tisuće veza s drugima. Ne samo da postoje veze između neurona, nego se i izravno među samim dendritima stvaraju mikrokrugovi. “Ti mikrokrugovi”, kako kaže jedan neurolog, “pridaju posve novu dimenziju već dovoljno vrtoglavoj predstavi o tome kako radi mozak.”⁶ Neki istraživači vjeruju da “milijarde i milijarde nervnih stanica ljudskog mozga sadrže možda i više od jedne bilijarde veza”.⁷ A s kakvim kapacitetom? Carl Sagan izjavljuje da bi mozak mogao sadržavati informacije kojima bi se “moglo ispuniti nekih dvadeset milijuna svezaka, što je količina knjiga najvećih biblioteka svijeta”.⁸

10. a) Na koji se način ljudska moždana kora razlikuje od one u životinja i s kojom prednošću po čovjeka? b) Što je u vezi s time izjavio jedan istraživač?

¹⁰ Moždana kora je zapravo ono što razdvaja čovjeka od bilo koje životinje. Debljine je oko tri milimetra, izbrazdana, i oblika koji slijedi zakrivljenost lubanje. Rasprostre li se u ravnini, površine je od oko 3 400 kvadratnih centimetara s nekih tisuću kilometara dugih vlaknatih spojeva na kubni centimetar. Zatim, ne samo da je veća od bilo koje životinjske, nego posjeduje također i mnogo veća neiskorištena područja, a to znači ona koja ne  koristi u upravljanju tjelesnim funkcijama, nego su slobodna za više misaone procese koji razlikuju ljude od životinja. “Mi nismo samo pametniji majmuni”, rekao je jedan istraživač. Naš nas um “kvalitativno razlikuje od svih drugih oblika života”.⁹

11. Kako mozak omogućuje čovjeku elastičnost u učenju koju životinje ne posjeduju?

¹¹ “Ono po čemu se ljudski mozak razlikuje”, kaže jedan znanstvenik, “jest različitost specijaliziranijih aktivnosti koje je sposoban naučiti.”¹⁰ U kompjutorskoj znanosti upotrebljava se pojam “fiksno ožičavanje” koji se odnosi na ugrađene karakteristike zasnovane na fiksnim krugovima, nasuprot funkcijama koje u kompjutor unosi programer. “Primijenjeno na ljude”, piše jedan autoritet na tom području, “fiksno ožičavanje se odnosi na prirođene sposobnosti ili u najmanju ruku predispozicije.”¹¹ Ljudi imaju mnoge ugrađene sposobnosti za učenje, a ne znanje samo po sebi. Životinje, nasuprot tome, posjeduju “fiksno ožičenu” instinktivnu mudrost i ograničenih su sposobnosti za učenje novih stvari.

12. Kojom sposobnošću je, za razliku od životinja, ljudski mozak pretprogramiran i kakvu to slobodu donosi ljudima?

¹² U knjizi The Universe Within iznosi se da se i u najinteligentnije životinje “nikada ne razvije um kakav je u čovjeka. Njoj nedostaje što mi posjedujemo: pretprogramiranje naše nervne opreme, što nam omogućuje stvarati predodžbe iz onoga što vidimo, govor iz onoga što čujemo i misli od onoga što smo iskusili”. No, mi moramo unošenjem podataka iz okoline programirati mozak, jer se u suprotnom, kako se u knjizi navodi, “neće razviti ništa slično ljudskom umu... Bez tog neizmjernog napajanja iskustvom, jedva da bi se razvio ikakav trag intelekta”.¹² Dakle, ta sposobnost ugrađena u mozak omogućuje nam da izgradimo ljudski intelekt.  I, za razliku od životinja, mi imamo slobodnu volju programirati naš intelekt kako god izaberemo, na temelju znanja, vrijednosti, okolnosti i ciljeva.

13, 14. a) Koji primjer pretprogramiranja omogućuje ljudima da kroz veliku elastičnost uprogramiraju u svoj intelekt što god zažele? b) Što je jedan jezični stručnjak izjavio u vezi životinja i govora?

¹³ Istaknuti primjer “fiksno ožičenih” sposobnosti s velikom elastičnošću za programiranje u ljudi je govor. Stručnjaci se slažu da je “ljudski mozak genetski programiran za razvoj govora”,¹³ te da se on “jedino može objasniti na temelju prirođene sposobnosti našeg mozga za obradu govora”.¹⁴ Za razliku od krutosti koja se očituje u instinktivnom ponašanju životinja, u ljudi postoji ogromna elastičnost u upotrebi te “fiksno ožičene” sposobnosti govora.

¹⁴ Nikakav poseban jezik nije “fiksno ožičen” u naš mozak, nego smo pretprogramirani sposobnošću za njihovo učenje. Ako se u kući razgovara na dva jezika, dijete ih oba može naučiti. Priključi li se i treći, ono će i njega naučiti. Jedna je djevojčica bila u kontaktu s brojnim jezicima od najranijeg djetinjstva. U dobi od pet godina tečno je govorila osam jezika. Obzirom na takve prirođene  sposobnosti, ne iznenađuje da je jedan stručnjak za jezike izjavio kako su pokusi na čimpanzama u vezi govora u znakovima “zapravo dokazali da čimpanze ne svladaju ni najosnovnije oblike ljudskog govora”.¹⁵

15. Što pokazuje znanost u vezi najstarijih jezika?

¹⁵ Da li se tako čudesna sposobnost razvila iz roktanja i režanja životinja? Istraživanja najstarijih jezika isključuju svaku takvu mogućnost razvoja jezika. Jedan je stručnjak izjavio da “ne postoje primitivni jezici”.¹⁶ Antropolog Ashley Montagu slaže se da su takozvani primitivni jezici “vrlo često složeniji i efikasniji nego jezici takozvanih viših civilizacija”.¹⁷

16. Što kažu neki istraživači o porijeklu jezika, i za koga to ipak nije zagonetka?

¹⁶ Jedan neurolog je zaključio: “Što više nastojimo istražiti mehanizam govora, to proces postaje zagonetnijim.”¹⁸ Jedan drugi istraživač je izjavio: “Porijeklo sintaktičkog govora za sada ostaje tajnom.”¹⁹ A i treći kaže slično: “Moć govora, koja pokreće ljude i nacije kao ni jedna druga sila, neusporedivo razdvaja ljude od životinja. Ipak, porijeklo govora ostaje jedna od najzakučastijih zagonetki mozga.”²⁰ To, međutim, nije zagonetka za one koji u ruci Stvoritelja vide moć kojom je u mozak čovjeka ugradio “fiksno ožičena” područja za sposobnost govora.

17. a) Koja činjenica u vezi mozga je nerazjašnjiv problem za evoluciju? b) Što bi bilo logično zaključiti obzirom na takvu ogromnu sposobnost ljudskog mozga?

¹⁷ Encyclopædia Britannica iznosi da je ljudski mozak “obdaren znatno većim potencijalom nego što čovjek može iskoristiti tokom svog života”.²¹ Osim toga, navodi se da ljudski mozak može primiti bilo koju količinu znanja, pa i milijardu puta više od toga! A zašto bi evolucija dovela do takve neumjerenosti? “To je, ustvari, jedini postojeći primjer  gdje je jedna vrsta opremljena organom za koji se još nije naučilo kako ga upotrijebiti”, priznaje jedan znanstvenik. Zatim je upitao: “Kako se to može uskladiti s najtemeljnijom postavkom evolucije: Prirodno odabiranje napreduje malenim koracima, od kojih svaki mora svome nosiocu dati minimalnu, ali ipak izmjerivu prednost?” Nadodao je da razvoj ljudskog mozga “ostaje najnejasniji aspekt evolucije”.²² Budući da evolucioni proces ne bi stvorio i propustio takav višak neiskorištenih sposobnosti mozga, nije li mnogo razumnije zaključiti da je čovjek, sa sposobnošću beskrajnog učenja, stvoren za vječni život?

18. Što zaključuje jedan znanstvenik o ljudskom mozgu, i što pokazuju njegove sposobnosti?

¹⁸ Carl Sagan je, zapanjen činjenicom da čovječji mozak može posjedovati količinu informacija “koje bi ispunile nekih dvadeset milijuna svezaka”, izjavio: “Mozak je veliko mjesto u malenom prostoru.”²³ I ono što se događa u tako malenom prostoru izmiče ljudskom razumijevanju. Naprimjer, zamisli što se dešava u mozgu jednog pijanista dok svira neku tešku glazbenu kompoziciju, i dok mu prsti lete tipkama klavira? Kakav izvanredan osjećaj za pokret mora imati njegov mozak kako bi prsti udarili po pravoj tipki u pravo vrijeme i točno određenom snagom prema notama u glavi! Odsvira li krivu notu, mozak ga odmah na to upozorava! Cijelu tu nevjerojatno složenu operaciju uprogramirao je on u svoj mozak tokom višegodišnjeg vježbanja. No, to je moguće jedino stoga što su glazbene sposobnosti pretprogramirane u ljudski mozak od rođenja.

19. Što objašnjava umne sposobnosti i ostale čudesne mogućnosti ljudskog mozga?

¹⁹ Mozak životinje nikada ne može shvatiti takve stvari, a još manje činiti ih. A ni evoluciona teorija ne pruža objašnjenje. Nije li stoga očito da su umne sposobnosti čovjeka odraz višeg intelekta? To je u  skladu s Knjigom Postanka 1:27 (NS), gdje stoji: “I stvorio je Bog čovjeka po svojoj slici.” Životinje nisu stvorene po Božjoj slici. Zato i nemaju sposobnosti koje ima čovjek. Iako životinje čine čudesne stvari na temelju unaprijed određenog, krutog instinkta, ni u kom slučaju nisu dorasle ljudima u kojih postoji elastičnost u mišljenju i djelovanju, te sposobnost stalne gradnje na prijašnjem znanju.

20. U kom se smislu nesebičnost protuslovi evoluciji?

²⁰ Altruizam — nesebično davanje, jedna od daljnjih osobina ljudi, sljedeći je problem za evoluciju. Jedan evolucionist je primijetio: “Što se god razvilo prirodnim odabiranjem, sebično je.” Naravno da su i mnogi ljudi sebični. No, kasnije je objasnio: “Vjerojatno je, ipak, sposobnost za istinsku, poštenu i pravu nesebičnost jedinstveno svojstvo ljudi.”²⁴ Jedan drugi znanstvenik pridodaje: “Nesebičnost je ugrađena u nas.”²⁵ Samo u ljudi se ona primjenjuje uz svjesnost žrtve ili cijene koju ona uključuje.

21. Koje sposobnosti i svojstva daleko odvajaju čovjeka od životinje?

²¹ Razmotri sljedeće: Čovjek posjeduje sposobnost apstraktnog mišljenja, svjesno postavlja ciljeve, stvara planove i ostvaruje ih, započinje poslove i obavlja ih, te nalazi zadovoljstvo u njihovu ispunjenju. Stvoren s okom za lijepo, uhom za glazbu, darom za umjetnost, porivom za učenjem, nezasitnom radoznalošću, te stvaralačkom sposobnošću da izumljuje i stvara — primjenom tih darova čovjek nalazi radost i zadovoljstvo. Izazvan problemima, koristi svoje misaone i tjelesne snage i radosno ih rješava. Posjeduje također moralni osjećaj da odredi što je dobro a što loše, te grižnju savjesti kad zastrani. Nalazi sreću u davanju i radost u tome da voli i bude voljen. Sve nabrojene djelatnosti povećavaju njegovo zadovoljstvo u življenju i daju svrhu i smisao njegovu životu.

22. Kroz što čovjek vidi svoju neznatnost i što nastoji shvatiti?

 ²² Čovjek može razmišljati o biljkama i životinjama, veličanstvenosti planina i oceana, te golemog prostranstva zvjezdanih nebesa iznad sebe. Osjeća pritom svoju neznatnost. Svjestan je vremena i vječnosti, pita se kako je postao i kamo ide, te nastoji shvatiti što je iza svega toga. Ni jedna životinja ne bavi se takvim mislima. Ali čovjek traži dogovor na pitanje zašto i zbog čega. Sve navedeno posljedica je toga što je obdaren čudesnim mozgom i što nosi “sliku” onoga koji ga je stvorio.

23. Kome je David pripisao zaslugu za svoj postanak i što je rekao o svome oblikovanju u maternici majke?

²³ Zapanjujućom pronicavošću, drevni psalmist David pripisao je za to zaslugu onome koji je stvorio mozak i koji je odgovoran za čudo rođenja čovjeka. Rekao je: “Slavit ću te, jer sam na strahopoštovanja vrijedan način divno stvoren. Tvoja su djela čudesna, i moja to duša jako dobro zna. Kosti moje nisu ti bile sakrivene kad sam u tajnosti stvoren, kad sam satkan u najdubljim dijelovima zemlje. Tvoje su oči čak i zametak moj vidjele i u tvojoj su knjizi svi njegovi dijelovi zapisani” (Psalam 139:14-16, NS).

24. Koje znanstveno otkriće čini Davidove riječi još čudesnijim?

²⁴ Doista se može reći da oplođeno jajašce u maternici majke sadrži “zapisane” sve dijelove rastućeg ljudskog organizma. Srce, pluća, bubrezi, oči i uši, ruke i noge, te čudesan mozak — a i ostali dijelovi tijela, bili su “zapisani” u genetskom kôdu oplođena jajašca u maternici majke. Sadržaj kôda zapravo je unutrašnji raspored za pojavu tih dijelova tijela, svakoga po propisanom redu. O toj se činjenici izvještava u Bibliji blizu tri tisuće godina prije nego je suvremena znanost uopće otkrila genetski kôd!

25. Do kojeg zaključka sve ovo dovodi?

²⁵ Nije li postojanje čovjeka s njegovim čudesnim mozgom doista čudo, razlog za divljenje? Nije li također očito da se takvo čudo jedino može objasniti stvaranjem, a ne evolucijom?