1, 2. a) Kako se definira izraz činjenica? b) Koji su neki primjeri za taj pojam?

Oni koji podupiru teoriju o evoluciji smatraju da je ona utvrđena činjenica. Vjeruju da je “zbiljski događaj”, “stvarnost” i “istina”, kako se, naime, u jednom rječniku definira riječ “činjenica”. No, da li je?

² Primjerice, nekoć se vjerovalo da je Zemlja ravna ploča. Sada je sa sigurnošću ustanovljeno da je sferičnog oblika. To je činjenica. Zatim, prije se vjerovalo da je Zemlja centar svemira i da se nebeski svod okreće oko nje. Međutim, sada smo sigurni da se ona okreće u orbiti oko Sunca. To je također činjenica. Mnoge stvari koje su jednom bile samo  sporne teorije potvrđene su dokazima kao čvrste činjenice, kao realnost i istina.

3. a) Što pokazuje da je još uvijek u pitanju da li je evolucija utvrđena “činjenica”? b) Koji bi pristup pomogao u istraživanju sadašnjeg položaja evolucije?

³ Bi li istraživanje dokaza o evoluciji uvjerilo nekog u njene solidne temelje? Zanimljivo je da su od vremena objavljivanja knjige Charlesa Darwina The Origin of Species (Porijeklo vrsta) 1859. godine, različiti aspekti ove teorije bili predmetom značajnog neslaganja među vrhunskim znanstvenicima evolucionistima. Danas je to razilaženje intenzivnije nego ikada. Poučno je razmotriti što sami zastupnici evolucije kažu o tome.

4-6. Što se dešava među onima koji podupiru evoluciju?

⁴ U znanstvenom časopisu Discover razlaže se situacija ovako: “Evoluciju... ne napadaju samo kršćani fundamentalisti, nego je dvojbena i uglednim znanstvenicima. I među paleontolozima, učenjacima koji istražuju fosilne zapise, postoji rastuće neslaganje obzirom na preovlađujuće nazore darvinizma.”¹ Francis Hitching, evolucionist i autor knjige The Neck of the Giraffe (Vrat žirafe), je izjavio: “Uprkos činjenici da je u znanstvenom svijetu prihvaćen kao velik sjedinjujući princip u biologiji, nakon stoljeća i četvrt darvinizam se u iznenađujućoj mjeri nalazi u poteškoćama.”²

⁵ Nakon važne konferencije nekih 150 specijalista s područja evolucije, održane u Chicagu (Illinois), u izvještaju se zaključuje: “[Evolucija] je u najopsežnijoj i najdubljoj revoluciji u posljednjih 50 godina ... Kako se evolucija točno zbila, stvar je sada velike polemike među biolozima... Na vidiku nema jasnog rješenja polemike.”³

⁶ Paleontolog Niles Eldredge, istaknuti evolucionist, je rekao: “Sumnja koja se uvukla u ranije samodopadnu sigurnost biologa-evolucionista posljednjih je dvadeset godina razbuktala strasti.”  Govorio je o “nedostatku sloge čak i unutar zaraćenih tabora”, te dodao: “Stvari su se doista uskomešale ovih dana... Ponekad izgleda da ima toliko različitih varijacija tema [o evoluciji] koliko ima i biologa koji ih individualno zastupaju.”⁴

7, 8. Kako je jedan ugledni pisac prokomentirao Darwinovu knjigu Porijeklo vrsta?

⁷ Pisac u londonskom Timesu, Christopher Booker (koji prihvaća evoluciju) u vezi s time piše: “To je lijepa, jednostavna i privlačna teorija. Jedina je poteškoća, čega je i Darwin barem djelomično bio svjestan, da je puna golemih rupa.” U vezi Darwinove knjige Porijeklo vrsta primijetio je: “Nailazimo na krajnju ironiju da se u knjizi koja je postala glasovitom zbog objašnjenja porijekla vrsta zapravo ništa o tome ne govori.” (Naglašeno od nas.)

⁸ Booker je osim toga izjavio: “Stoljeće nakon Darwinove smrti još uvijek nemamo ni najneznatnije dokazivu ili vjerojatnu predodžbu o tome kako se evolucija doista zbila — a posljednjih je godina to i dovelo do neobična niza razračunavanja zbog kompleksnosti pitanja... Među samim evolucionistima postoji stanje gotovo otvorena rata, pri čemu svaka strana gura neku novu modifikaciju.” On zaključuje: “Kako se i zašto ona zapravo zbila, o tome nemamo ni najneznatniju predodžbu, a vjerojatno je nikada nećemo ni imati.”⁵

9. Kako se opisuje situacija među evolucionistima u posljednje vrijeme?

⁹ Evolucionist Hitching slaže se s tim jer je izjavio: “Teorija evolucije dovela je do sukoba... Uvriježeni stavovi za i protiv razvijali su uvrede koje su poput bombi izbacivane i sa jedne i sa druge strane.” On dalje navodi da je ta akademska svađa dalekosežnih  razmjera “potencijalno jedno od onih razdoblja znanosti kad se sasvim iznenada jedna dugo branjena ideja svrgava težinom suprotnih dokaza, a nova zauzima njeno mjesto”.⁶ I britanski časopis New Scientist je objavio da “raste broj znanstvenika, a najvećim dijelom evolucionista... koji zaključuju da Darwinova teorija evolucije nikako nije istinski znanstvena teorija... Mnogi kritičari nose najviše akademske titule.”⁷

10. Je li postanak života na Zemlji, prema evoluciji, ustanovljena činjenica?

¹⁰ U vezi pitanja kako je nastao život, astronom Robert Jastrow je rekao: “Zlovoljni su [znanstvenici] jer nemaju jasan odgovor, naime, kemičari nikada nisu uspjeli ponoviti prirodne eksperimente i stvoriti život iz nežive materije. Znanstvenici ne znaju kako se to desilo.” Zatim dodaje: “Znanstvenici ne posjeduju dokaz da život nije posljedica čina stvaranja.”⁸

11. Kakve poteškoće za evoluciju predstavlja složenost tjelesnih organa?

¹¹ No, poteškoće ne prestaju s postankom života. Pogledaj tjelesne organe kao što su oko, uho ili  mozak. Svaki zapanjuje svojom složenošću i to daleko više nego najzamršeniji čovjekov izum. Problem evolucije jest činjenica da svi dijelovi takvih organa moraju raditi zajedno, da bi vid, sluh ili misao došli do izražaja. Bili bi beskorisni sve dok se ne sastave pojedini dijelovi u cjelinu. Zato se nameće pitanje: Da li je mogao nekontrolirani element slučajnosti postati pokretačkom silom evolucije kojom su svi ovi dijelovi sastavljeni u pravo vrijeme, da bi se proizveo tako kompliciran mehanizam?

12. a) Kako je Darwin prokomentirao porijeklo ljudskog oka? b) Je li danas problem bliži rješenju?

¹² Darwin je priznao taj problem. Naprimjer, napisao je: “Pretpostaviti da je oko... moglo biti formirano [evolucijom] je izgleda, a ja to slobodno iznosim, apsurd najvišeg stupnja.”⁹ Prošlo je otada više od jednog stoljeća. Je li problem riješen? Naprotiv, ono što se od Darwinova vremena naučilo o oku pokazuje da je složenije nego je on tada mogao razumjeti. Zato Jastrow kaže: “Oko je konstruirano; ni jedan konstruktor teleskopa ne bi ga mogao bolje načiniti.”¹⁰

13. Što su znanstvenici zaključili o ljudskom mozgu?

¹³ Ako je tako s okom, a što je s ljudskim mozgom? Budući da ni najjednostavniji stroj nije nastao  slučajno, kako može biti činjenicom da je tako nastao neusporedivo kompleksniji mozak? Jastrow zaključuje: “Teško je prihvatiti razvoj ljudskog oka kao posljedicu slučaja; još je teže prihvatiti razvoj ljudske inteligencije kao produkt slučajnog poremećaja u stanicama mozga naših predaka.”¹¹

14. Je li istina da fosilna svjedočanstva podupiru evoluciju?

¹⁴ Znanstvenici su iz zemlje iskopali milijune kostiju i drugih dokaza života u prošlosti, a oni se zovu fosili. Ako je evolucija činjenica, sigurno bi svaki bio dokaz kako se jedna vrsta živih stvorenja razvila u drugu. No u Biltenu koji izdaje čikaški prirodoslovni muzej se komentira: “Darwinova teorija [evolucije] uvijek je bila usko vezana uz fosilna svjedočanstva i vjerojatno većina ljudi pretpostavlja  da fosili donose važan udio u uobičajenim argumentima u prilog Darwinova tumačenja povijesti života. Nažalost, to nije sasvim točno.”

15. a) Kako je na fosilne dokaze gledao Darwin u svoje vrijeme? b) Što otkrivaju dokazi nakon sakupljanja fosila u razdoblju većem od jednog stoljeća?

¹⁵ A zašto ne? U Biltenu se navodi da je Darwin “došao u nepriliku zbog fosilnih svjedočanstava jer nije istražio mogućnost koju je predvidio... da geološki izvještaji, kako onda tako i sada, nisu iznijeli dobar lanac postepene, spore i progresivne evolucije.” Doista, nakon više od stoljeća sakupljanja fosila, “imamo manje primjera razvojnih prelaznih oblika nego u Darwinovo vrijeme”, objašnjava se u spomenutom Biltenu.¹² Zašto? Zato jer mnogi obilniji fosilni dokazi, koji danas stoje na raspolaganju, pokazuju da su neki uzorci na koje se jednom gledalo kao da podupiru evoluciju, sada beskorisni.

16. Što sada mnogi znanstvenici-evolucionisti priznaju?

¹⁶ Taj neuspjeh fosilnih svjedočanstava da podupru postepenu evoluciju uznemirio je mnoge evolucioniste. U izdanju The New Evolutionary  Timetable, Steven Stanley govori o “općem promašaju takvih svjedočanstava kojima bi se objasnio postepeni razvoj prelaznih oblika iz jedne veće grupe u drugu”. Zatim nastavlja: “Poznata fosilna svjedočanstva nisu, a nikad nisu ni bila, u skladu sa (sporom evolucijom).”¹³ Niles Eldredge je također priznao: “Uzorci za koje nam se reklo da su pronađeni u posljednjih 120 godina, ne postoje.”¹⁴

17. Kako se u Science Digestu komentiraju novije teorije o evoluciji?

¹⁷ Sve ovo navelo je mnoge znanstvenike da se zauzmu za novije teorije o evoluciji. U Science Digestu se to iznosi ovako: “Neki znanstvenici predlažu još brže razvojne promjene i sada se mnogo ozbiljnije bave idejama koje su nekad bile popularizirane samo u mašti.”¹⁵

18. Koje poteškoće se javljaju u vezi novije teorije da je život počeo negdje u svemiru?

¹⁸ Naprimjer, neki su učenjaci zaključili da život na Zemlji nije mogao nastati slučajno. Međutim, mudruju da mu je porijeklo iz svemira i da je odatle dolebdio na Zemlju. No, to samo problem porijekla života gura unatrag i na nepovoljnije mjesto. Opasnosti s kojima bi se život u nepovoljnoj sredini svemira suočio, dobro su poznate. Je li onda vjerojatno da je život počeo spontano negdje drugdje u svemiru, zatim se održao u tako teškim uvjetima, došao na Zemlju i kasnije se razvio u život koji poznajemo?

19, 20. Koju nam novu teoriju predlažu evolucionisti?

¹⁹ Kako fosilna svjedočanstva nisu dokazala postepen razvoj života iz jednog oblika u drugi, neki evolucionisti teoretiziraju da se proces morao dogoditi skokovito ili trzajno, a ne postojano. Kao što se i objašnjava u izdanju The World Book Encyclopedia: “Mnogi biolozi smatraju da su nove vrste nastale brzom i drastičnom promjenom u genima.”¹⁶

 ²⁰ Neki zastupnici te teorije nazvali su taj proces “punktuiranim ekvilibrijem” (isprekidana ravnoteža). Naime, vrste održavaju svoj “ekvilibrij” (ostaju gotovo iste), dok s vremena na vrijeme nastupi “punktuacija” (velik skok kojim se razviju u nešto drugo). A to je upravo suprotno onome što su gotovo svi evolucionisti prihvaćali kroz mnoga desetljeća. Ponor između te dvije teorije prikazuje se naslovom članka u The New York Timesu: “Teorija nagle evolucije napadnuta”. U članku se iznosi da je nova ideja o “punktuiranom ekvilibriju” “potakla nova protivljenja” među onima koji se drže tradicionalnog stava.¹⁷

21. a) Koji bi dokazi trebali postojati bez obzira koja se teorija zastupa? b) No, što pokazuju činjenice?

²¹ Bez obzira koja se teorija zastupa, bilo bi prihvatljivo da u najmanju ruku postoje neki dokazi da se jedan životni oblik pretvara u drugi. No, ponori između različitih životnih oblika u fosilnim svjedočanstvima i ponori između raznih životnih oblika danas još uvijek postoje.

22, 23. Kako se u posljednje vrijeme osporava Darwinova ideja o “preživljavanju najprilagođenijih”?

²² Osim toga, poučno je vidjeti što se dogodilo s  Darwinovom odavno prihvaćenom idejom “preživljavanja najprilagođenijih”. Nazvao ju je “prirodnom selekcijom”. Po njoj se vjeruje da prirodnom “selekcijom” najprilagođeniji životni oblici preživljavaju. Zatim, ti “prilagođeni” navodno stječu nova korisna svojstva, a sve to postepenim razvojem. No, dokazi posljednjih 125 godina pokazuju da najprilagođeniji doista preživljavaju, ali to ne objašnjava kako su se pojavili. Jedan lav može biti prilagođeniji od drugog lava, no to ne objašnjava kako je postao lav. I cijelo njegovo potomstvo ostaju lavovi, a ne nešto drugo.

²³ Zato je u časopisu Harper’s pisac Tom Bethell prokomentirao: “Darwin je učinio grešku, dovoljno ozbiljnu da potkopa svoju teoriju. A ona je tek nedavno uočena... Jedan organizam možda doista i jest ‘prilagođeniji’ od drugoga... To, naravno, ne pomaže da se shvati kako je stvoren... Jasno je, mislim, da je to veoma, veoma, zabludna ideja.” Zatim, Bethell dodaje: “Kako vidim stvari, zaključak je prilično zapanjujuć: Darwinova teorija, u to sam uvjeren, primiče se propasti.”¹⁸

24, 25. a) Koja su neka područja na kojima evolucija ne udovoljava mjerilu ustanovljene činjenice? b) U vezi s čime se izrazio jedan evolucionist o suvremenoj teoriji evolucije i kako da se na nju gleda?

²⁴ Sumirajući neke neriješene probleme, suprotne evoluciji, Francis Hitching je primijetio: “Na tri ključna područja u kojima se [suvremena evoluciona teorija] može iskušati, ona je zatajila: Fosilna svjedočanstva otkrivaju zakonitost skokovitosti prije nego postepene promjene. Geni su moćni stabilizirajući mehanizmi čija je glavna funkcija sprečavati razvoj novih oblika. Slučajnim, korak po korak mutacijama na molekularnom nivou ne može se objasniti organiziranost i velika složenost života.” (Naglašeno od nas.)

 ²⁵ Zatim Hitching zaključuje primjedbom: “I najblažim pitanjima kojima bi netko mogao napasti evolucionu teoriju posijao bi sumnju i u onih koji je podučavaju. Ako je darvinizam doista veliki sjedinjujući princip u biologiji, onda je okružen neobično velikim područjima neukosti. On ne uspijeva objasniti neka najosnovnija pitanja: kako su oživjele beživotne kemijske tvari, koji gramatički zakoni stoje iza genetskog koda, te kako geni uobličuju životne forme.” Ustvari, Hitching izjavljuje kako smatra suvremenu teoriju evolucije “toliko neprikladnom da zaslužuje da je se tretira kao pitanje vjerovanja”.¹⁹

26. Zašto nije razumno i dalje tvrditi da je evolucija činjenica?

²⁶ Međutim, mnogi zastupnici evolucije smatraju da imaju dovoljno razloga isticati evoluciju činjenicom. Objašnjavaju da se prepiru samo oko detalja. No, ako bi neka druga teorija imala tako goleme poteškoće i tako važna protuslovlja među onima koji je zastupaju, bi li se spremno mogla proglasiti činjenicom? Samo ponavljanje da nešto jest činjenica... ne prouzročuje da to i postane. Kao što je John R. Durant, biolog, napisao u londonskom The Guardianu: “Mnogi znanstvenici podliježu iskušenju da budu dogmatični... uvijek iznova i iznova pitanje o porijeklu vrsta prikazuje se kao da je konačno riješeno. Ništa nije dalje od istine nego to... No, sklonost dogmatici i dalje postoji, što ne služi načelima znanosti.”²⁰

27. Postoji li drugi sistem dokaza koji bi predstavljao temelj za razumijevanje kako je nastao život?

²⁷ S druge strane, što je sa stvaranjem, kao objašnjenjem da je njime nastao život? Pruža li pouzdan sistem dokaza, koji bi bio temeljitiji nego tvrdnje kojima se često podupire evolucija? I da li se u najpoznatijem izvještaju stvaranja, u Knjizi Postanka, vjerodostojno odgovara na pitanje kako je nastala Zemlja i živa stvorenja na njoj?