1. (Uključujući uvod.) (a) Kako se 20. stoljeće razlikuje od prethodnih stoljeća? (b) Što nam pomaže razumjeti zašto je naše vrijeme toliko različito?

ODGOVOR na ovo pitanje povezan je s pažnje vrijednim biblijskim proročanstvom koje se ispunjava pred tvojim očima. Ovo proročanstvo je izrekao sam Isus i ono s jedne strane pruža dokaz o nadahnutosti Biblije, ali i s druge strane  pokazuje da neposredno predstoje vrlo drastične promjene na svjetskoj sceni. Kakvo je to proročanstvo? I kako znamo da se ispunjava?

2, 3. Koja su pitanja postavili Isusu njegovi učenici, i gdje se može naći njegov odgovor?

² Kako Biblija izvještava, Isusovi učenici su neposredno pred njegovu smrt razgovarali s njim o veličanstvenim građevinama hrama u Jeruzalemu; bili su impresionirani njihovom veličinom i naizglednom neprolaznošću. No, Isus je rekao: “Ne vidite li sve ovo? Zaista vam kažem: Nikako ovdje neće ostati ni kamen na kamenu koji neće biti srušen” (Matej 24:1, 2).

³ Isusovi učenici su sigurno bili iznenađeni njegovim riječima. Kasnije su došli k njemu, moleći za daljnje razjašnjenje: “Kaži nam kad će to biti i što će biti znak tvoje prisutnosti i svršetka sustava stvari?” (Matej 24:3). Isusov odgovor može se naći u daljnjim recima 24. i 25. poglavlja Mateja. Njegove riječi također su zabilježene i u Marku, poglavlje 13. i Luki, poglavlje 21. Ovo je, jasno, bilo najvažnije proročanstvo koje je Isus izrekao za vrijeme svog zemaljskog života.

4. Za koje su dvije različite stvari Isusovi učenici postavili pitanje?

⁴ Učenici su zapravo pitali Isusa o više stvari. Najprije su postavili pitanje: “Kad će to biti?” Drugim riječima: Kad će Jeruzalem i njegov hram biti razoreni? Osim toga, htjeli su znati koji znak će označavati početak Isusove prisutnosti kao kralja nebeskog Božjeg Kraljevstva i predstojeći kraj sadašnjeg sustava stvari.

5. (a) Koje je prvo ispunjenje imalo Isusovo proročanstvo, no kada su se njegove riječi trebale potpuno ispuniti? (b) Kako je Isus započeo svoj odgovor na pitanje učenika?

 ⁵ U svom odgovoru Isus se osvrnuo na obje točke. Mnoge njegove riječi ispunile su se već u prvom stoljeću, u vremenu koje je još bilo preostalo do strašnog razorenja Jeruzalema godine 70. n. e. (Matej 24:4-22). Ali, njegovo proročanstvo trebalo je kasnije, ustvari u našim danima, imati veće ispunjenje. Što je Isus sve naveo? Prema 7. i 8. retku, govorio je najprije o slijedećem: “Ustat će narod protiv naroda i kraljevstvo protiv kraljevstva i bit će nestašica hrane i potresa u jedom mjestu za drugim. Sve je to početak bolnih nevolja.”

6. Na koje nas paralelno proročanstvo podsjećaju Isusove riječi iz Mateja 24:7, 8?

⁶ Isusova prisutnost kao kralja trebala je očigledno biti obilježena velikim metežom na Zemlji. To potvrđuje jedno paralelno proročanstvo iz Otkrivenja: vizija o četiri jahača Apokalipse (Otkrivenje 6:1-8). Prvi od ovih jahača predstavlja samog Isusa kao pobjedonosnog kralja. Jahači na drugim konjima predočavaju događaje na Zemlji koji obilježavaju početak Isusovog vladanja: rat, glad i prijevremenu smrt različitih uzroka. Može li se danas vidjeti ispunjenje ovih dvaju proročanstava?

7. Što je bilo proročanski predstavljeno jahanjem drugog jahača Apokalipse?

⁷ Pogledajmo proročanstvo malo pobliže. Najprije je Isus rekao: “Ustat će narod protiv naroda i kraljevstvo protiv kraljevstva.” Time je bio prorečen  rat. Drugi od četiri jahača Apokalipse također je simbol rata. Čitamo: “I izišao je drugi, konj plamene boje, a onome koji je jahao na njemu dano je da uzme mir sa zemlje, da ubijaju jedni druge; i dan mu je veliki mač” (Otkrivenje 6:4). Ljudi tisućama godina ratuju jedni protiv drugih. Zašto bi onda ove riječi trebale baš za naše dane imati posebno značenje?

8. Zašto očekujemo da ratovi budu istaknuto obilježje znaka?

⁸ Vrijedno je zapaziti da ratovi sami po sebi nisu znak Isusove prisutnosti. Ovaj znak je sastavljen iz svih pojedinosti Isusovog proročanstva koje se mogu vidjeti u jednom određenom vremenskom razdoblju. Ali, rat je prvo spomenuto obilježje, zbog čega je trebalo očekivati neobično, upadljivo ispunjenje. A svatko mora priznati da su ratovi 20. stoljeća bez premca u povijesti.

9, 10. Kako su se počela ispunjavati proročanstva o ratu?

⁹ Naprimjer, nijedan od prijašnjih ratova — koliko god okrutni i razorni bili — nije ni izdaleka bio toliko razoran koliko su bila dva svjetska rata 20. stoljeća. Konačno je prvi svjetski rat odnio približno 14 milijuna žrtava; mnoge zemlje nemaju niti toliko stanovnika. Zaista je bilo “dano da uzme mir sa zemlje, da ubijaju jedni druge”.

 ¹⁰ Prema proročanstvu, ratničkom drugom jahaču Apokalipse bio je dan “veliki mač”. Na što to ukazuje? Na sve smrtonosnija oružja. Opremljeni tenkovima, avionima, smrtonosnim otrovnim plinovima, podmornicama i artiljerijom koja može izbacivati eksplozivne granate na nekoliko kilometara, ljudi su mogli sve djelotvornije ubijali svoje bližnje. A od prvog svjetskog rata “veliki mač” je postao još razorniji — što treba pripisati radio-komunikaciji i radaru, kao i uvođenju usavršenog vatrenog oružja, bakteriološkog i kemijskog oružja, bacača plamena, napalma, novih vrsta bombi, interkontinentalnih balističkih raketa, nuklearnih podmornica, modernih aviona i ogromnih ratnih brodova.

11, 12. Na koji način je prvi svjetski rat bio samo “početak bolnih nevolja”?

¹¹ Prvi reci Isusovog proročanstva završavaju riječima: “Sve je to početak bolnih nevolja” Ovo se sasvim sigurno odnosilo na prvi svjetski rat. Njegov kraj godine 1918. nije donio trajni mir. Nedugo iza njega uslijedile su, doduše, ograničene, ali s velikom okrutnošću vođene militarističke akcije u Etiopiji, Libiji, Španjolskoj, Rusiji, Indiji i u drugim državama. Onda je izbio strašni  drugi svjetski rat koji je odnio živote oko 50 milijuna vojnika i civila.

¹² Osim toga, čovječanstvo se unatoč privremenim mirovnim sporazumima i prolaznim borbenim zatišjima nalazi još uvijek u ratnom stanju. Godine 1987. bilo je izviješteno da je od 1960. vođen 81 veliki rat, u kojem je izginulo 12 555 000 ljudi, žena i djece. Godine 1987. bjesnjelo je u isto vrijeme više ratova nego bilo kada prije u pisanoj ljudskoj povijesti.¹ Osim toga, godišnji vojni izdaci sada dosižu bilijun dolara, što znatno opterećuje svjetsku privredu.² Isusovo proročanstvo da će ‘ustati narod protiv naroda i kraljevstvo protiv kraljevstva’ ispunilo se u svakom pogledu. Crveni konj rata nastavlja svoj divlji galop po Zemlji. Ali, što je s drugim obilježjem znaka?

13. Koje je tragične događaje prorekao Isus, i kako vizija o trećem jahaču Apokalipse podupire njegovo proročanstvo?

¹³ Isus je prorekao: “Bit će nestašica hrane (...) u jednom mjestu za drugim.” Zapazimo kako je to u skladu s jahanjem trećeg jahača Apokalipse. O njemu čitamo: “I vidio sam i gle! Crni konj i onaj koji je sjedio na njemu imao je vagu u ruci. I čuo sam glas kao da govori između četiri živa stvorenja: ‘Litra pšenice za denar i tri litre ječma za denar, a maslinovu ulju i vinu ne naudi’” (Otkrivenje 6:5, 6). Zaista, teška nestašica hrane!

14. Koje su veće gladi u ispunjenju Isusovog proročanstva nastupile od 1914?

¹⁴ Može li se ovo proročanstvo danas ispuniti, kad su neke zemlje dostigle zaista visok životni  standard? Razmatranje globalne situacije daje jasan odgovor. Povijest pokazuje da gladi uzrokuju ratovi i prirodne katastrofe. Stoga ne iznenađuje da naše stoljeće, u kojem je bilo više katastrofa i ratova nego u prijašnjim, opetovano snalaze gladi. Mnoga područja Zemlje su od 1914. doživjela takve katastrofe. U jednom popisu navodi se više od 60 većih gladi do kojih je od 1914. godine došlo u toliko međusobno udaljenim zemljama kao što je Grčka, Nizozemska, Sovjetski Savez, Nigerija, Čad, Čile, Peru, Bangladeš, Bengal, Kambodža, Etiopija i Japan.³ Neke gladi potrajale su više godina i mnogima donijele smrt.

15, 16. Koji je drugi oblik nestašice hrane poprimio danas doista razorne razmjere?

¹⁵ O teškim gladima obično izvještavaju mediji širom svijeta; kad se nakon nekog vremena prevladaju, preživjeli se postepeno vraćaju relativno normalnom životu. Međutim, tokom 20. stoljeća razvila se još opasnija vrsta nestašice hrane. Ona je manje dramatična i zato se često previđa. Ali, ona postoji iz godine u godinu. Radi se o teškom biču pothranjenosti od kojeg je pogođena oko petina stanovništva našeg planeta i od kojeg godišnje umire između 13 i 18 milijuna ljudi.⁴

¹⁶ Drugim riječima: Ova vrsta nestašice hrane uzme za dva dana toliko žrtava koliko ih je poginulo u Hirošimi od atomske bombe. Za dvije godine umrlo je više ljudi od posljedica gladi, nego što je poginulo vojnika zajedno u prvom i drugom svjetskom ratu. Je li, dakle, od 1914. bilo “nestašica hrane (...) u jednom mjestu za drugim”? Sasvim sigurno!

17. Koji se razorni potres dogodio ubrzo nakon 1914?

¹⁷ Na dan 13. siječnja 1915, samo nekoliko mjeseci nakon izbijanja prvog svjetskog rata, potres je pogodio Abruzzi (Italija) i odnio 32 610 ljudskih života. Ova katastrofa je podsjetila na to da su rat i glad za vrijeme Isusove prisutnosti trebali biti popraćeni još nečim: “Bit će (...) potresa u jednom mjestu za drugim.” Potres u Abruzziju bio je, kao i rat i glad, samo “početak bolnih nevolja”. *

18. Kako se ispunilo Isusovo proročanstvo o potresima?

¹⁸ Dvadeseto stoljeće je stoljeće potresa i, zahvaljujući suvremenim sredstvima javnog informiranja, čitavo čovječanstvo je vrlo dobro upoznato s razaranjima koja prouzročuju. Da spomenemo samo neka: 1920. je 200 000 ljudi poginulo u jednom potresu u Kini; u Japanu je 1923. bilo prilikom jednog potresa oko 99 300 mrtvih; 1935. jedan daljnji potres je pobio 25 000 ljudi u  današnjem Pakistanu; 1939. u Turskoj je u potresu poginulo 32 700 osoba. U jednom potresu koji se zbio 1970. u Peruu bilo je 66 800 mrtvih. A 1976. u Tangšanu (Kina) poginulo je oko 240 000 (ili prema drugim izvorima 800 000) ljudi. Nedavno, godine 1988, u jednom razornom potresu u Armeniji bilo je 25 000 mrtvih. * Nema sumnje, ‘potresi su u jednom mjestu za drugim’!⁶

19. Koju je daljnju pojedinost znaka prorekao Isus, a koja je bila predstavljena četvrtim jahačem Apokalipse?

¹⁹ Jedna daljnja pojedinost Isusovog proročanstva govori o bolestima. Evanđelist Luka izvještava da je Isus prorekao da će “u jednom mjestu za drugim [biti] pošasti” (Luka 21:11). I to je u skladu s proročanskom vizijom o četiri jahača Apokalipse. Ime četvrtog jahača glasi smrt. On predočava prijevremenu smrt različitih uzroka, između ostalog “smrtnim pomorom i divljim zvijerima zemaljskim” (Otkrivenje 6:8).

20. Koja je neobična epidemija predstavljala djelomično ispunjenje Isusovog proročanstva o pošastima?

²⁰ Godine 1918. i 1919. više od milijardu ljudi oboljelo je od španjolske groznice, a odnijela je više od 20 milijuna ljudskih života, dakle, još više žrtava nego veliki rat.⁷ A našu generaciju, unatoč pažnje vrijednom medicinskom napretku, i dalje snalazi ‘smrtni pomor’ ili “pošasti”. Kako to? Zato što siromašnije zemlje uvijek ne uživaju prednosti znanstvenog napretka. Siromašni ljudi pate i  umiru od bolesti koje bi se mogle izliječiti kad bi na raspolaganju bilo više novca.

21, 22. Kako ljudi i u bogatim i u siromašnim zemljama pate od ‘smrtnih pomora’?

²¹ Tako je, primjerice, širom svijeta oko 150 milijuna ljudi oboljelo od malarije. Oko 200 milijuna inficirano je bilhariozom. Od Chagasove bolesti pogođeno je otprilike 10 milijuna ljudi. Prema procjeni, oko 40 milijuna ljudi pati od onhozerkoze (“riječno sljepilo”). Od akutnih bolesti proljeva umire godišnje na milijune djece.⁸ Tuberkuloza i lepra još su uvijek ozbiljna prijetnja za zdravlje. Posebno siromašne ovoga svijeta snalaze ‘pošasti u jednom mjestu za drugim’.

²² No, ni bogatima nije bolje. Od gripe, primjerice, oboljevaju i siromašni i bogati. Godine 1957. jedna epidemija gripe je samo u Sjedinjenim Državama prouzročila 70 000 smrtnih slučajeva. Procjenjuje se da u Njemačkoj svaka šesta osoba oboli od raka.⁹ Spolno prenosive bolesti pogađaju i siromašne i bogate. U nekim dijelovima Afrike od gonoreje boluje do 18,9 posto stanovništva, a u Sjedinjenim Državama to je najčešća zarazna bolest.¹⁰ Sifilis, hlamidija i herpes genitalis neke su daljnje pandemične spolno prenosive “pošasti”.

23. Koji ‘smrtni pomor’ u zadnje vrijeme izaziva pažnju javnosti?

 ²³ Posljednjih godina ‘smrtni pomor’ AIDS-a pridodan je popisu “pošasti”. AIDS je zastrašujuća bolest zato što se (u vrijeme sastavljanja ove knjige) ne nazire lijek, a broj žrtava stalno raste. Dr. Jonathan Mann, direktor globalnog programa za AIDS u WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) je rekao: “Procjenjujemo da je danas u svijetu otprilike pet do deset milijuna ljudi zaraženo virusom nedostatka ljudskog imuniteta (HIV).”¹¹ Prema jednoj procjeni, virus side svake minute nalazi novu žrtvu. Zaista, ‘smrtni pomor’! Ali, što je s proročanstvom o smrti prouzročenoj od divljih zvijeri?

24, 25. (a) Na koju se vrstu ‘divljih zvijeri’ osvrnuo prorok Ezekijel? (b) Što je Isus rekao o tome kako će za vrijeme njegove prisutnosti ‘divlje zvijeri’ po Zemlji praviti nered?

²⁴ Ako se u sadašnje vrijeme spominju u novinama divlje zvijeri, to je uglavnom zato što su određene vrste ugrožene ili gotovo istrebljene. ‘Divlje zvijeri zemaljske’ su daleko ugroženije od čovjeka nego čovjek od njih. U nekim zemljama, međutim, sve više ljudi postaje žrtvom divljih zvijeri, primjerice tigrova u Indiji.

²⁵ No, Biblija skreće našu pažnju na još jednu drugu vrstu divljih zvijeri koje u posljednjih nekoliko godina šire strah i trepet. Prorok Ezekijel je usporedio nasilne ljude s divljim zvijerima kad je rekao: “Starješine njezine, poput vukova što plijen razdiru i krv prolijevaju, upropašćuju ljude, lakomi na dobitak” (Ezekijel 22:27, Stvarnost).  Kad je Isus prorekao ‘porast bezakonja’, zapravo je rekao da će za vrijeme njegove prisutnosti takve ‘divlje zvijeri’ po Zemlji praviti nered (Matej 24:12). Biblijski pisac Pavao je nadodao da će ljudi za vrijeme ‘posljednjih dana’ biti “ljubitelji novca (...) bez samosavladavanja, brutalni, bez ljubavi prema dobru” (2. Timoteju 3:1-3). Je li to od 1914. slučaj?

26-28. Koji izvještaji iz cijelog svijeta pokazuju da zločinačke ‘divlje zvijeri’ tumaraju Zemljom?

²⁶ Posve sigurno! Gotovo svatko tko živi u bilo kojem velegradu na Zemlji može to potvrditi. Ako netko u to posumnja, neka samo pogleda slijedeće isječke iz novina. Kolumbija: “Prošle godine policija je registrirala (...) oko 10 000 ubojstava i 25 000 oružanih pljački.” Viktorija (Australija): “Velik porast teških zločina.” Sjedinjene Države: “Ubojstva u New Yorku pred novim rekordnim brojem.” “Detroit je prošle godine pretekao Gary (Indiana) kao velegrad s najvećom stopom ubojstava u naciji — 58 na 100 000 stanovnika.”

²⁷ Zimbabve: “Ubojstva djece poprimaju krizne razmjere.” Brazil: “Ovdje ima toliko zločina i toliko mnogo ljudi nosi oružje da vijesti o nasilju više ne izazivaju mnogo uzbuđenja.” Novi Zeland: “Seksualni napadi i teški kriminal i dalje glavna briga policije.” “Nasilje među Novozelanđanima može se samo označiti barbarskim.” Španjolska: “Španjolska se bori protiv rastućeg problema kriminala.” Italija: “Sicilijanska mafija se nakon zatišja ponovo javlja s valom ubojstava.”

²⁸ Ovo je samo mala zbirka novinskih izvještaja koji su izišli nedugo prije izdavanja ove knjige.  Bez sumnje, ‘divlje zvijeri’ tumaraju Zemljom, navodeći ljude da drhću nad svojom sigurnošću.

29, 30. Kakva religiozna situacija vlada u tzv. kršćanstvu, u ispunjenju Isusovog proročanstva?

²⁹ Što će biti s religijom u teškim vremenima Isusove prisutnosti? Isus je s jedne strane prorekao pojačanu religioznu aktivnost: “Pojavit će se mnogi lažni proroci i zavest će mnoge” (Matej 24:11). S druge strane, pokazao je da će zanimanje za Boga u kršćanstvu kao cjelini biti na izmaku: “Ohladnjet će ljubav mnogih” (Matej 24:12).

³⁰ To je točan opis onoga što se danas događa u tzv. kršćanstvu. Posvuda velike crkve idu nizbrdo, jer im nedostaje podrška. U nekad strogim protestantskim zemljama sjeverne Evrope i u Engleskoj religija je gotovo mrtva. Katolička crkva pati od nedostatka svećenika i od sve slabije podrške. S druge strane, dolazi do bujanja rubnih religijskih elemenata. Sekte istočnjačkih religija se šire, a lakomi televizijski propovjednici iznuđuju ljudima milijune dolara.

31. Što je Isus prorekao, a što nam pomaže danas prepoznati prave kršćane?

³¹ Ali, što je s pravim kršćanstvom, s religijom koju je utemeljio Isus i koju su propovijedali  njegovi apostoli? Ona će za vrijeme Isusove prisutnosti još uvijek postojati. No, po čemu se može prepoznati? Postoji čitav niz obilježja prepoznavanja pravog kršćanstva, a jedno se spominje i u Isusovom velikom proročanstvu. Pravi će kršćani biti zaposleni svjetskim propovjedničkim djelom. On je prorekao: “A ova dobra vijest o kraljevstvu propovijedat će se po cijeloj nastanjenoj zemlji za svjedočanstvo svim narodima; i tada će doći kraj” (Matej 24:14).

32. Samo koja grupa je ispunila Isusovo proročanstvo iz Mateja 24:14?

³² Ovo propovijedanje vrši se sada u svjetskim razmjerima. Religiozna grupa po imenu Jehovini svjedoci provodi danas najopsežnije propovjedničko djelo u povijesti kršćanstva (Izaija 43:10, 12). Godine 1919, kad su se politički nastrojene velike crkve tzv. kršćanstva zalagale za Ligu naroda, koja je bila osuđena na propast, Jehovini svjedoci su bili pripremljeni za ovu globalnu propovjedničku kampanju.

33, 34. U kojem se omjeru propovijeda dobra vijest o Kraljevstvu po cijeloj Zemlji?

³³ Tada je bilo samo oko 10 000 Svjedoka, ali oni su bili svjesni djela koje je trebalo izvršiti. Hrabro su započeli s djelom propovijedanja. Shvatili su da je podjela na svećenike i laike proturječila, kako biblijskoj zapovijedi, tako i apostolskom uzoru. Zato su svi bez iznimke naučili razgovarati sa svojim bližnjima o Božjem Kraljevstvu. Postali su organizacijom propovjednika.

³⁴ Tokom vremena ovi su propovjednici doživljavali žestok otpor. U Evropi su im se usprotivili  razni totalitarni režimi. U Sjedinjenim Državama i Kanadi morali su voditi pravne sporove i bili su izloženi napadima svjetine. U drugim zemljama morali su izlaziti na kraj s fanatičnim religioznim predrasudama i s okrutnim progonstvom od strane tiranskih diktatora. Sada se moraju součavati s duhom skepticizma i hedonizma koji se razvio. Ali, oni su do danas izdržali, a njihov broj je u međuvremenu porastao na preko tri i pol milijuna u 212 zemalja. Nikada prije dobra vijest nije se propovijedala u tolikom omjeru — očito ispunjenje ovog dijela znaka!

35. (a) Kako je ispunjenje proročanstava u sadašnjosti dokaz za božansku nadahnutost Biblije? (b) Što za naše dane znači ispunjenje znaka kojeg je dao Isus?

³⁵ Nema nikakve sumnje, mi smo svjedoci ispunjenja velikog znaka kojeg je dao Isus. Ova činjenica je daljnji dokaz da je Biblija uistinu nadahnuta od Boga. Nijedan čovjek ne bi mogao toliko unaprijed opisati događaje koji su se odigrali u našem, 20. stoljeću. Osim toga, ispunjenje znaka pokazuje da živimo u vremenu Isusove prisutnosti i svršetka sustava stvari (Matej 24:3). Što to znači? Što je povezano s Isusovom prisutnošću? I što je sustav stvari koji stoji pred svojim svršetkom? Da bismo odgovorili na ovo pitanje, moramo razmotriti još jedan jasni dokaz za nadahnutost Biblije: njen izvanredan unutarnji sklad. Ovo obilježje razmotrit ćemo kao sljedeće, a također ćemo vidjeti kako u vezi glavne teme Biblije upravo sada predstoji strahopoštovanja vrijedan vrhunac.