1. Koju pomoć trebamo od Boga i kako je dobivamo?

DA BI SE kršćani mogli čuvati utjecaja zlog svijeta, potrebna im je pomoć, koju mogu primiti putem molitve. Isus je rekao: “Otac nebeski dati (će) duha svetoga onima koji ga mole” (Luka 11:13, ST). Mi trebamo Božji sveti duh, njegovu djelotvornu snagu, jednako kao što moramo proučavati njegovu Riječ i povezati se s njegovom vidljivom organizacijom. Ali, da bismo dobili svetog duha, moramo za nj moliti.

2. a) Što je molitva? b) Koje različite vrste molitava postoje? c) Zašto je molitva toliko važna?

² Molitva je razgovor s Bogom, pun poštovanja. Može se uputiti u obliku molbe, ali može biti i izraz zahvaljivanja ili slavljenja Boga (1. Dnevnika 29:10-13). Da bismo razvili dobar odnos s našim nebeskim ocem, moramo redovito razgovarati s njim, dakle redovito se moliti (Rimljanima 12:12; Efežanima 6:18). Njegova djelotvorna sila, koju dobivamo samo ako za nju molimo, može nas jačati da činimo njegovu volju, unatoč kušnjama i teškoćama od sotone ili njegovog svijeta (1. Korinćanima 10:13; Efežanima 3:20).

3. a) Koju snagu možemo primiti od Boga? b) Samo kako možemo održati dobar odnos s Bogom?

³ Možda se stvarno trebaš truditi da otkloniš neku naviku ili običaj koji se ne dopada Bogu. Traži pri tom Jehovinu pomoć. Obrati se Bogu u molitvi. To je učinio i apostol Pavao, koji je pisao: “Sve mogu u onome koji mi daje snagu” (Filipljanima 4:13, ST; Psalam 55:22; 121:1, 2). Neka žena, koja je napustila nemoralni život, rekla je: “Jedino on posjeduje moć nekome pomoći da izađe iz te situacije. Potrebno je razviti osobni odnos s Jehovom, a jedina mogućnost da se taj osobni odnos sačuva jest molitva.”

4. Kako je neki čovjek primio snagu potrebnu da prestane pušiti?

 ⁴ Netko bi mogao primijetiti: “Često molim Boga za pomoć, ali još uvijek ne mogu napustiti loše navike”. Tako obično govore pušači. Na pitanje “Kada se moliš?”, jedan je pušač odgovorio: “Navečer prije spavanja, ujutro kad ustanem, a kada me nadvlada slabost i zapušim, ja kažem Jehovi da mi je žao za ono što sam učinio.” Prijatelj mu je tada rekao: “Božja pomoć ti je najpotrebnija kada posegneš za cigaretom. To je trenutak kad moraš zamoliti Jehovu da ti dade snage.” Postupivši tako, čovjek je doista primio snagu potrebnu da prekine s pušenjem.

5. a) Što je potrebno želimo li služiti Bogu na prihvatljiv način? b) Što pokazuje da je napuštanje grešnog načina postupanja, često povezano s patnjama?

⁵ To ne znači da će biti lako ispravno postupati ako moliš Boga, proučavaš njegovu Riječ i povežeš se s njegovom vidljivom organizacijom. Potrebno je uložiti mnogo truda, voditi oštru borbu, koja može biti povezana s patnjama (1. Korinćanima 9:27). Loše navike vode često do strahovite želje da se učini zlo. Posljedica napuštanja nekog grešnog postupka, obično je patnja. Jesi li spreman trpjeti, da bi ispravno postupao? (1. Petrova 2:20, 21).

6. a) Zašto mnogima teško pada moliti se? b) Što moramo raditi da bi naše molitve bile saslušane?

⁶ Mnogima pada teško moliti se. Neka je mlada žena priznala: “Meni predstavlja problem moliti se nekome koga ne mogu vidjeti”. Budući da nijedan čovjek nije vidio Boga, potrebna je vjera da se moli Bogu i da nas on sasluša. Moramo vjerovati da Jehova stvarno postoji i da može ispuniti sve što ga molimo (Jevrejima 11:6). Ako posjedujemo takovu vjeru i ako se približavamo Bogu iskrena srca, sigurno će nam pomoći (Marko 9:23). Tako je Bog saslušao i molitvu rimskog kapetana Kornelija, koji je iskreno molio za vodstvo, iako tada nije pripadao Božjoj organizaciji (Djela apostolska 10:30-33).

7. a) Koje su molitve dopadljive Bogu? b) Koje molitve Bog ne saslušava?

⁷ Nekima je teško izražavati se. Ali, to ih ne treba sprečavati da se mole Bogu. Mi možemo biti uvjereni da on poznaje naše  potrebe i da razumije što hoćemo reći (Matej 6:8). Kakve bi riječi nekog djeteta više cijenio — njegove jednostavne, iskrene riječi zahvale ili posebno odabrane riječi, koje mu je netko unaprijed rekao? I naš nebeski otac cijeni jednostavne, iskrene riječi (Jakov 4:6; Luka 18:9-14). On ne traži nikakav poseban način izražavanja, niti religiozni jezik. On ne saslušava nikoga tko govori neuobičajenim, visokozvučnim riječima, samo zato da bi dojmio druge, ili nekoga tko neiskreno izgovara uvijek iste riječi (Matej 6:5, 7).

8. a) Što pokazuje da Bog čuje i tihe molitve? b) Pokazuje li Biblija da u molitvi trebamo zauzeti određeno držanje, ili potražiti neko određeno mjesto?

⁸ Bog te može čuti i ako tiho moliš. Jednom je tako postupio Nehemija i Bog je saslušao njegovu iskrenu molbu. Isto je doživjela i Ana (Nehemija 2:4-8; 1. Samuelova 1:11-13, 19, 20). Nije važan ni položaj tijela pri molitvi. Možemo se moliti u bilo kakvom stavu, u bilo koje vrijeme i na bilo kojem mjestu. No, Biblija preporuča ponizno držanje, na primjer da se  pogne glava ili da se klekne (1. Carevima 8:54; Nehemija 8:6; Danijel 6:10; Marko 11:25; Ivan 11:41). A Isus Krist je rekao da je dobro, ako osobne molitve izgovaramo sami za sebe, kada nas nitko ne gleda (Matej 6:6).

9. a) Kome trebamo upravljati sve naše molitve i zašto? b) U čije ime moramo moliti, ako želimo da Bog prihvati naše molitve?

⁹ Molitva je dio našeg obožavanja. Iz tog razloga moramo naše molitve upravljati samo Stvoritelju, Jehovi Bogu, i nikom drugom (Matej 4:10). Osim toga, Biblija pokazuje da se kršćani moraju približavati Bogu samo kroz Isusa, koji je dao svoj život, da bi uzeo naše grijehe. To znači da molitve moramo izgovarati samo u Isusovo ime (Ivan 14:6, 14; 16:23; Efežanima 5:20; 1. Ivanova 2:1, 2).

10. a) Čije molitve nisu dopadljive Bogu? b) Koje temeljne preduvjete moramo ispuniti, da bi Bog saslušao naše molitve?

¹⁰ No, jesu li Jehovi sve molitve dopadljive? Biblija kaže: “Tko uklanja uho svoje da ne sluša Zakona, i molitva je njegova mrska” (Priče Salamunove 28:9, ST; 15:29; Izaija 1:15). Dakle, želimo li da Bog sasluša naše molitve, osnovni uvjet je da činimo njegovu volju i slušamo njegove zakone. Inače nas Bog neće saslušati, kao što neki pošten čovjek ne želi slušati radio emisiju, koju on smatra nemoralnom. U Bibliji čitamo: “I što god ga zamolimo, primamo od njega, jer vršimo njegove zapovijedi i činimo što je njemu ugodno” (1. Ivanova 3:22, ST).

11. Što znači raditi na onome što molimo?

¹¹ To znači da moramo raditi na onome za što molimo. Na primjer, bilo bi naopako moliti Boga da nam pomogne prestati s pušenjem duhana ili marihuane, a zatim izaći i kupiti te proizvode. Također ne može netko moliti Jehovu da mu pomogne u borbi protiv nemorala, a zatim čitati literaturu i gledati u kinu ili na televiziji filmove, koji veličaju razvrat. Onaj kome su slabost igre na sreću, ne može moliti Boga za pomoć da u njima ne sudjeluje, a zatim posjećivati mjesta gdje se igraju takove igre. Želimo li da Bog sasluša naše molitve, moramo mu svojim djelima dokazati da ozbiljno mislimo ono što govorimo.

12. a) Što možemo uključiti u naše molitve? b) Što moramo naučiti, da bi naše molitve bile dopadljive Bogu?

 ¹² Koje osobne stvari možemo uključiti u naše molitve? Praktično sve što se tiče našeg odnosa s Bogom može postati predmetom naših molitvi, uključujući naše fizičko zdravlje i odgoj djece (2. Carevima 20:1-3; Suci 13:8). Apostol Ivan je pisao: “(On) nas uslišava ako što molimo po njegovoj volji” (1. Ivanova 5:14, ST). Važno je da naše molitve budu u skladu s voljom Božjom. To znači da moramo najprije naučiti u čemu se sastoji njegova volja (Priče Salamunove 3:5, 6). Ako u svojim molitvama uzmemo u obzir Božju volju i njegov naum, umjesto da molimo samo za vlastite interese, Jehova će prihvatiti naše molitve. Preporučljivo je svakodnevno zahvaljivati Jehovi za sve dobro koje nam daje (Ivan 6:11, 13; Djela apostolska 14:16, 17).

13. a) Kako je Isus pokazao što treba imati prednost u našim molitvama? b) Za koje stvari, podređenog značaja, smijemo moliti?

¹³ Isus je naučio svoje učenike moliti uzornu molitvu, da bi im pokazao kakove molitve Bog prihvaća (Matej 6:9-13). Ta molitva pokazuje da na prvom mjestu treba stajati Božje ime, njegovo Kraljevstvo i vršenje njegove volje na Zemlji. Zatim smijemo moliti za naše materijalne potrebe, na primjer za dnevni obrok, za opraštanje naših grijeha i za oslobođenje iz kušnji, i od onoga koji je zao, od sotone, đavola.

14. Kako pokazuje Biblija da je važno moliti se za druge?

¹⁴ Isus je svojim primjerom pokazao, da je važno moliti za druge (Luka 22:32; 23:34; Ivan 17:20). Apostol Pavao je poznavao vrijednost takvih molitava i često je tražio da se drugi mole za njega (1. Solunjanima 5:25; 2. Solunjanima 3:1; Rimljanima 15:30). Dok se nalazio u zatvoru, pisao je: “Nadam se da ću kroz vaše molitve biti oslobođen za vas” (Filemonu 22, NS; Efežanima 6:18-20). Činjenica da je Pavao ubrzo oslobođen pokazuje koliko su mu bile korisne takve molitve.

15. Kakve molitve možemo izgovarati za osobe, koje volimo?

¹⁵ I Pavao je molio za druge. Jednom je prilikom napisao: “Zato se uvijek i molimo za vas da vas Bog naš učini dostojnima poziva” (2. Solunjanima 1:11, ST). A jednoj drugoj skupštini je objasnio: “Molimo Boga da ne činite nikakva zla, ... već da vi trajno dobro činite” (2. Korinćanima 13:7, ST). Sigurno je dobro da i mi poput Pavla molimo za osobe koje volimo, spominjući pri tom sasvim određene stvari. Da, “neprestana molitva pravednoga mnogo može pomoći” (Jakov 5:13-16).

16. a) Kada trebamo moliti da bismo primili potrebnu pomoć? b) Zašto je molitva velika prednost?

¹⁶ Jedan propovjednik često pita osobe s kojima proučava Bibliju: “Molite li vi i u neko drugo vrijeme, osim kada proučavamo Bibliju?” Da bi primili potrebnu pomoć, mi se moramo često moliti Bogu (1. Solunjanima 5:17; Luka 18:1-8). Nauči se ponizno razgovarati s njim, kao s nekim dragim, povjerljivim prijateljem. Doista je divna prednost, smjeti u molitvi osloviti velikog vladara cijelog svemira, koji sluša molitve i znati da te on čuje! (Psalam 65:2).