1, 2. (a) Kako se ponekad nazivaju 12 posljednjih knjiga hebrejskog dijela Biblije? (b) Što se zna o samom Hošei i kome su upućena njegova proročanstva?

DVANAEST posljednjih knjiga hebrejskog dijela Biblije obično se nazivaju “malim prorocima” jer su male po količini teksta. Kad bi se sve sastavile u jednu knjigu, još bi uvijek bile kraće od Izaije ili Jeremije. No sasvim sigurno nisu male po svom značenju. Židovi su ih nekad svrstavali u jednu cjelinu, koju su nazivali “Dvanaestorica”, vjerojatno da bi sve te knjige ostale sačuvane, jer su se njihovi pojedinačni mali svici lako mogli zagubiti. Svih tih 12 knjiga nazvano je po svojim piscima, a tako je i s Hošeinom knjigom, prvom iz te skupine. “Hošea” je skraćeni oblik imena “Hošaja”, koje znači “spasenje je Jah; Jah je spasio”.

² U knjizi koja nosi Hošeino ime, malo se toga govori o samom Hošei. Saznajemo jedino da je bio Beerijev sin. Gotovo sva njegova proročanstva upućena su Izraelu, a Juda se spominje samo usputno. I dok Hošea nijednom ne spominje Jeruzalem, Efrajima (vodeće pleme u Izraelu) spominje 37 puta, a glavni grad Izraela, Samariju, 6 puta.

3. Koliko je dugo Hošea prorokovao i koji su još proroci djelovali u tom razdoblju?

³ Prvi redak u knjizi pokazuje da je Hošea iznimno dugo služio kao Jehovin prorok — od kraja vladavine izraelskoga kralja Jeroboama II pa sve do vladavine Judinoga kralja Ezekije. Njegova je služba započela najkasnije 804. pr. n. e., a završila je tek nakon 745. pr. n. e., što znači da je trajala najmanje 59 godina. Njegovo je prorokovanje vjerojatno trajalo i nekoliko godina za vladavine Jeroboama II i Ezekije. U to su vrijeme djelovali i drugi vjerni Jehovini proroci: Amos, Izaija, Mihej i Oded (Amos 1:1; Iza. 1:1; Mih. 1:1; 2. Ljet. 28:9).

4. Koji citati i ispunjena proročanstva potvrđuju da je Hošeina knjiga nadahnuta?

⁴ Nadahnutost ove proročanske knjige potvrđuje činjenica da su je kršćanski pisci grčkog dijela Biblije više puta citirali. Sam je Isus citirao Hošeu 10:8 kad je izrekao osudu Jeruzalemu: “Tada će početi govoriti gorama: ‘Padnite na nas!’ i bregovima: ‘Pokrijte nas!’” (Luka 23:30). Isti se citat djelomično ponavlja i u Otkrivenju 6:16. Matej citira Hošeu 11:1 ukazujući na ispunjenje proročanstva: “Iz Egipta sam dozvao sina svojega” (Mat. 2:15). Hošeino proročanstvo o obnovi cijelog Izraela ispunilo se tako što su se mnogi iz desetplemenskoga kraljevstva pridružili Judi prije odlaska u ropstvo, a njihovi su potomci bili među povratnicima iz izgnanstva (Hoš. 1:11; 2. Ljet. 11:13-17; 30:6-12, 18, 25; Ezra 2:70). Od Ezrinog vremena ova knjiga s pravom zauzima mjesto u hebrejskom kanonu kao ‘riječ Jehovina koja je došla preko Hošee’ (Hoš. 1:2).

5. Zbog kojeg je oblika nevjere Jehova odlučio kazniti Izraela?

⁵ Zašto je Jehova poslao Hošeu da prorokuje Izraelu? Zato što je Izrael postao nevjeran i okaljao se obožavanjem Baala, čime je prekršio savez koji je sklopio s Jehovom. U Obećanoj zemlji Izraelci su postali poljoprivrednički narod, no pritom nisu samo prihvatili kanaanski način života nego i kanaansku religiju i obožavanje Baala, boga koji je predočavao plodonosne prirodne sile. U Hošeinim su danima Izraelci u potpunosti odbacili obožavanje Jehove i prihvatili raskalašene obrede koji su  se sastojali od opijanja i nemoralnog spolnog općenja s hramskim prostitutkama. Izrael je svoje blagostanje pripisivao Baalu. Bio je nevjeran Jehovi, nedostojan njegove ljubavi i zato ga je trebalo ukoriti. Jehova je odlučio pokazati Izraelu da njegovo materijalno bogatstvo ne potječe od Baala, pa je poslao Hošeu da upozori Izraela na posljedice koje će doživjeti ako se ne pokaje. Nakon smrti Jeroboama II za Izrael je nastupilo krizno razdoblje. Vladavina straha, tijekom koje je više kraljeva ubijeno u atentatima, trajala je sve do 740. pr. n. e., kad su Asirci odveli Izraelce u ropstvo. U tom su se razdoblju dvije frakcije međusobno borile, jedna koja je zagovarala savez s Egiptom i druga koja je htjela sklopiti savez s Asirijom. Nijedna od njih nije se uzdala u Jehovu.

6. Kakav je Hošein stil pisanja?

⁶ Hošein je stil pisanja prilično izražajan. Često se služi dirljivim i osjećajnim riječima i stalno ističe da Jehova pokazuje milost, dobrotu i milosrđe. Uočava i najmanji znak pokajanja. No na drugim mjestima Hošein je način izražavanja oštar i impulzivan. Ono što mu nedostaje u ritmu, nadoknađuje sadržajnim i snažnim mislima. Izražava vrlo snažne osjećaje i brzo prelazi s misli na misao.

7. Što je predočavala Gomerina nevjera i njen povratak mužu?

⁷ Kad je Hošea počeo služiti kao prorok, Jehova mu je rekao da se oženi “ženom koja će blud počiniti” (1:2). Jehova je to zasigurno rekao s određenim ciljem. Izrael je Jehovi bio poput žene koja je postala nevjerna i činila blud. No rekao je da će joj ipak iskazati ljubav i pokušati je vratiti k sebi. Ta se situacija mogla dobro predočiti odnosom Hošee i njegove žene Gomere. Smatra se da je nakon rođenja prvog djeteta Gomera postala nevjerna te da je drugu djecu rodila iz preljubničke veze (2:5-7). To se može zaključiti zato što piše da je Gomera “zatrudnjela i rodila mu [Hošei] sina”, dok se u vezi s rođenjem druga dva djeteta prorok ne spominje (1:3, 6, 8). U 1-3. retku 3. poglavlja, po svemu sudeći, opisuje se kako je Hošea vratio k sebi Gomeru, otkupivši je kao da je ropkinja, što je predočavalo kako će Jehova vratiti k sebi svoj narod nakon što se on pokaje za svoj preljub.

8. Koja se dva imena u Hošeinoj knjizi koriste za sjeverno izraelsko kraljevstvo?

⁸ Desetplemensko sjeverno izraelsko kraljevstvo, kojem su Hošeina proročanstva bila ponajprije upućena, nazivalo se i Efrajim, po imenu svog najvećeg plemena. U knjizi se za isto to kraljevstvo koriste oba imena — Izrael i Efrajim.

9. Kako je Jehova, u skladu sa značenjem imena Gomerine djece, obećao da će postupiti s Izraelom?

⁹ Predočenje Izraelovog preljubništva (1:1–3:5). Hošei je njegova ‘žena koja će kasnije blud počiniti’ najprije rodila sina Jizreela. Nakon nekog vremena rodila je još dvoje djece, kćer Lo-Ruhamu (što znači “ona prema kojoj nema milosti”) i sina Lo-Amija (što znači “nije moj narod”). Ta dva imena Jehova im je dao kako bi pokazao da ‘neće više biti milostiv domu Izraelovu’ i kako bi istaknuo da će ih kao svoj narod posve odbaciti (1:2, 6, 9). No obećao je i da će sinovi Judini i Izraelovi, kao ‘sinovi Boga živoga’, biti ujedinjeni i da će nad njima biti jedan poglavar, “jer će dan jizreelski biti velik” (1:10, 11). Kad se očisti od preljubničkog obožavanja Baala, Božji će se narod vratiti Jehovi i prihvatiti ga kao svog muža (2:16). Jehova će Izraelu omogućiti da bude bez straha i zarukama će ga uz sebe dovijeka vezati u pravednosti, milosrđu i vjernosti. U skladu s imenom Jizreel (koje znači “Bog će posijati sjeme”), Jehova je obećao: “Posijat ću je sebi kao sjeme po zemlji (...) i reći ću onima koji nisu moj narod: ‘Moj si narod’, a oni će reći: ‘Ti si Bog moj!’” (2:23). Poput žene koja se kaje za svoj preljub, “sinovi [će se] Izraelovi vratiti i tražit će Jehovu, Boga svojega, i Davida, kralja svojega” (3:5).

10. Kako će narod proći, budući da je odbacio znanje o Bogu?

¹⁰ Proročanske osude Efrajima (i Jude) (4:1–14:9). Prvi redak 4. poglavlja uvodi nas u proročanske opomene koje slijede: “Jehova vodi parnicu protiv stanovnika zemlje, jer u zemlji nema istine ni dobrote ni znanja o Bogu.” Kako će se sve to svršiti? “Budući da si ti odbacio znanje, ja ću odbaciti tebe da mi više ne služiš kao svećenik. I budući da ti zaboravljaš zakon Boga svojega, ja ću zaboraviti sinove tvoje”, poručio je Jehova (4:1, 6). Duh bluda zaveo je Izraelce, pa su zalutali. Jehova je rekao da će se obračunati s bludnicama — Izraelom i Judom. Međutim, “kad se nađu u nevolji”, tražit će ga (5:15).

11. Koju je molbu Hošea uputio narodu i zašto je Jehova rekao: “Teško njima”?

¹¹ Hošea je molio narod: ‘Vratimo se Jehovi, on će nas izliječiti!’ Jehovi je milija dobrota i poznavanje Boga od paljenica i drugih žrtava, ali dobrota je Efrajimova i Judina “kao rosa koja rano nestaje” (6:1, 4). “Efrajim je kao lakovjerna golubica, srca nerazumna.” Umjesto da se pouzdao u Jehovu, narod je tražio pomoć Egipta i Asirije (7:11). Jehova je zato poručio: “Teško njima!” A zašto? Skitali su se naokolo, smišljali zlo, prestupali Jehovin savez i kršili njegov zakon. Zato  je Jehova kazao: “Siju vjetar, a požet će oluju” (8:7). Jehova će se sjetiti njihova prijestupa i kaznit će ih za njihove grijehe. “Postat će bjegunci među narodima” (9:17). Izrael je postao pokvarena loza, a srce mu je postalo licemjerno. Umjesto da je sijao sjeme u pravednosti i da je žeo milost, Izrael je orao zloću i žeo nepravdu. Jehova ga je podsjetio: “Iz Egipta sam dozvao sina svojega” (11:1). Da, on je ljubio Izraela još kad je ovaj bio dječak, no Izrael ga je opkolio lažima i prijevarom. Jehova mu je stoga savjetovao: “Ti se vrati Bogu svojemu, postupajući po dobroti i po pravdi, i uvijek se uzdaj u Boga svojega!” (12:6).

12. (a) Što je Hošea sažeo u 13. poglavlju? (b) Kakvu je obnovu Jehova obećao?

¹² U 13. poglavlju Hošea je sažeo sva dotadašnja zbivanja i osvrnuo se na obećanje koje je Izrael dao u početku, na Jehovinu brigu i ljubav te na to kako je Izrael zaboravio Jehovu i na kraju se okrenuo protiv njega. Jehova je zato rekao: “Dao sam ti kralja u srdžbi svojoj i uzet ću ga u gnjevu svome” (13:11). No doći će vrijeme obnove: “Ja ću ih iz ruke groba otkupiti, od smrti ću ih izbaviti. Smrti, gdje su žalci tvoji? Grobe, gdje je razorna moć tvoja?” (13:14). Pa ipak, ono što će snaći buntovnu Samariju bit će doista strašno.

13. Kojom molbom završava Hošeina knjiga i tko će ići Jehovinim putevima?

¹³ Knjiga završava dirljivom molbom: ‘Vrati se, Izraele, Jehovi, Bogu svojemu, jer si u prijestupu svojemu posrnuo. Traži oproštenje i prinesi zauzvrat plod usana svojih. Jehova će ti iskazati milost i ljubav. Bit će ti kao rosa koja osvježava, pa ćeš procvjetati kao ljiljan i kao maslina.’ Mudri i razboriti razumjet će sve to: “Jer pravi su putevi Jehovini i pravedni su oni koji njima idu, ali prijestupnici posrću na njima” (14:1-6, 9).

14. Koja ispunjena Hošeina proročanstva vrijedi posebno istaknuti?

¹⁴ Hošeina knjiga jača našu vjeru u Jehovina nadahnuta proročanstva. Sve što je Hošea prorekao o Izraelu i Judi obistinilo se. Izraela su njegovi ljubavnici, okolni idolopoklonički narodi, napustili i on je ‘požeo oluju’ kad ga je porobila Asirija 740. pr. n. e. (Hoš. 8:7-10; 2. Kralj. 15:20; 17:3-6, 18). No Hošea je prorekao da će Jehova biti milostiv domu Judinu i da će ga spasiti, ali ne vojnom silom. To se i dogodilo kad je Jehovin anđeo pobio 185 000 Asiraca koji su zaprijetili Jeruzalemu (Hoš. 1:7; 2. Kralj. 19:34, 35). Pa ipak, i na Judu se odnosila osuda iz Hošee 8:14: “Ja ću u gradove njegove poslati vatru koja će proždrijeti utvrđene dvore u svakome od njih.” To se proročanstvo na zastrašujući način ispunilo kad je Nebukadnezar opustošio Judu i Jeruzalem u razdoblju od 609. do 607. pr. n. e. (Jer. 34:6, 7; 2. Ljet. 36:19). Brojna Hošeina proročanstva o obnovi ispunila su se kad je Jehova ujedinio Judu i Izraela i kad su 537. pr. n. e. ‘otišli iz zemlje’ u koju su bili prognani (Hoš. 1:10, 11; 2:14-23; 3:5; 11:8-11; 13:14; 14:1-9; Ezra 2:1; 3:1-3).

15. Kako su kršćanski pisci grčkog dijela Biblije objasnili primjenu nekih dijelova Hošeine knjige?

¹⁵ Vrlo je korisno razmotriti i kako su kršćanski pisci grčkog dijela Biblije ukazivali na Hošeina proročanstva. Primjerice, Pavao je u raspravi o uskrsnuću na upečatljiv način opisao primjenu Hošee 13:14: “Smrti, gdje je pobjeda tvoja? Smrti, gdje je žalac tvoj?” (1. Kor. 15:55). Želeći istaknuti milost koju je Jehova pokazao posudama milosrđa, Pavao je citirao iz Hošee 1:10 i 2:23: “Tako i u Hošei kaže: ‘One koji nisu moj narod zvat ću “svojim narodom” i neljubljenu “ljubljenom”. I na mjestu gdje im je bilo rečeno: “Vi niste moj narod”, ondje će se nazvati “sinovima Boga živoga”’” (Rim. 9:25, 26). Petar je parafrazirao iste te rečenice iz Hošeine knjige kad je rekao: “Jer nekada niste bili narod, a sada ste narod Božji. Prije vam nije bila iskazana milost, a sada vam je iskazana milost” (1. Petr. 2:10).

16. Koje je Hošeine riječi Isus ponovio kako bi razjasnio što Jehova očekuje od svojih slugu?

¹⁶ Dakle, jasno je da se Hošeina proročanstva nisu ispunila samo povratkom ostatka u vrijeme Zerubabela nego i time što je Jehova milosrdno okupio duhovni ostatak, čiji su pripadnici postali ‘ljubljenim sinovima Boga živoga’. Hošea je pod nadahnućem naveo što Bog od njih očekuje. Ništa ne znači formalno štovanje Boga i isprazne ceremonije. Jehova im je poručio, kako to stoji u Hošei 6:6 (što je i Isus ponovio u Mateju 9:13 i 12:7): “Meni je dobrota mila, a ne žrtva, i poznavanje Boga, a ne paljenice cijele.”

17. (a) Što bi morali učiniti svi oni koji su počinili duhovni preljub? (b) Koje divno obećanje povezano s Božjim Kraljevstvom sadrži Hošeina knjiga?

¹⁷ Usporedba o ženi preljubnici, kakva je bila i Hošeina žena, pokazuje da su Jehovi mrski oni koji odlaze od njega i priklanjaju se štovanju idola i lažnih bogova, čime čine duhovni preljub. Svi koji su posrnuli u svom prijestupu, morali bi se vratiti k Jehovi i iskreno se pokajati te “zauzvrat prinijeti plod usana svojih” (Hoš. 14:2; Hebr. 13:15). Takvi će se zajedno s preostalim duhovnim sinovima Izraelovim moći radovati ispunjenju obećanja iz Hošee 3:5, koje je povezano s Božjim Kraljevstvom: “Potom će se sinovi Izraelovi vratiti i tražit će Jehovu, Boga svojega, i Davida, kralja svojega, i dršćući će doći k Jehovi i k dobroti njegovoj u posljednjim danima.”