35. knjiga Biblije — Habakuk
Pisac: Habakuk
Mjesto pisanja: Juda
Pisanje završeno: otprilike 628. pr. n. e. (?)
1. Koje se važne činjenice ističu u Habakukovom proročanstvu?
HABAKUK je jedan od takozvanih malih proroka. Međutim, njegovo od Boga nadahnuto viđenje i objave nipošto nisu mali po važnosti za Božji narod. Njegovo proročanstvo hrabri i jača Božje sluge i tako im pomaže da ne posustanu u ovim teškim vremenima. U knjizi se ističu dvije važne činjenice: Jehova Bog je Vrhovni Vladar, a pravednici će ostati na životu zbog svoje vjere. Proročanstvo služi i kao opomena protivnicima Božjih slugu i onima koji licemjerno tvrde da su Božji narod. Isto tako, pruža temelj za čvrstu vjeru u Jehovu, koji je dostojan sve naše hvale.
2. Što se zna o Habakuku, piscu knjige koja nosi njegovo ime?
2 Habakukova knjiga započinje riječima: “Objava koju je prorok Habakuk vidio u viđenju” (Hab. 1:1). Tko je bio prorok Habakuk, čije ime na hebrejskom jeziku znači “čvrst zagrljaj”? Nema nikakvih podataka o njegovoj obitelji, plemenu, životu i smrti. Ne možemo tvrditi da je bio levit koji je u hramu služio kao glazbenik, premda bi se to moglo zaključiti iz završne rečenice u knjizi: “Upravitelju, uz pratnju žičanih glazbala mojih.”
3. Koji nam podaci o Judi omogućuju da utvrdimo kad je mogla biti napisana Habakukova knjiga?
3 Kada je Habakuk izrekao svoje proročanske objave? Spomenuta završna rečenica i riječi “Jehova je u svetome hramu svojem” najvjerojatnije znače da je hram u Jeruzalemu tada još postojao (2:20). Na temelju tih riječi te sadržaja proročanske poruke može se zaključiti da je proročanstvo bilo izrečeno kratko prije razorenja Jeruzalema 607. pr. n. e. No koliko godina prije tog događaja? To je moralo biti nakon vladavine bogobojaznoga kralja Jošije, koji je vladao od 659. do 629. pr. n. e. I u samom proročanstvu nalazimo naznaku koja nam može pomoći u pobližem datiranju. Naime, proriče se djelo u koje narod u Judi ne bi povjerovao ni da mu tko o njemu priča. Kakvo je to djelo trebalo biti izvršeno? Bog je rekao da će podići Kaldejce (Babilonce) da preko njih kazni bezvjerne Judejce (1:5, 6). Ta bi zbivanja odgovarala prvom dijelu vladavine idolopokloničkoga kralja Jojakima, kad u Judi gotovo da nije bilo vjere ni pravde. Jojakima je na prijestolje doveo faraon Neho, a područjem na kojem se nalazila Juda dominirao je Egipat. Stoga su u Judi smatrali da je uklonjena svaka mogućnost napada babilonske vojske. No Nebukadnezar je u bici kod Karkemiša 625. pr. n. e. porazio faraona Neha i time je slomio egipatsku silu. Proročanstvo je očigledno moralo biti napisano prije tog događaja. Dakle, sve naznake ukazuju na to da je napisano početkom Jojakimove vladavine (koja je počela 628. pr. n. e.), iz čega proizlazi da je Habakuk bio Jeremijin suvremenik.
4. Što dokazuje da je Habakukova knjiga nadahnuta od Boga?
4 Kako znamo da je Habakukova knjiga nadahnuta od Boga? U drevnim popisima hebrejskih knjiga Biblije nalazimo potvrdu da i Habakukova knjiga spada u kanon Biblije. Premda se u tim popisima Habakukova knjiga ne spominje poimence, u njima se spominje ‘dvanaest Malih proroka’. Među te proroke očigledno se ubrajala i Habakukova knjiga, jer ih bez Habakuka ne bi bilo dvanaest. Apostol Pavao smatrao je tu proročansku knjigu dijelom nadahnutog Pisma. Čak je citirao iz Habakuka 1:5 i pritom je rekao da navodi ono “što je rečeno u Prorocima” (Djela 13:40, 41). Osim toga, nekoliko se puta u svojim pismima osvrnuo na tu knjigu. A ispunjenje objave izrečene protiv Jude i Babilona nedvojbeno pokazuje da je Habakuk bio pravi Jehovin prorok, koji je govorio u njegovo ime i na njegovu slavu.
5. Ukratko opiši sadržaj Habakukove knjige.
5 Habakukova se knjiga sastoji od tri poglavlja. Prva su dva poglavlja dijalog između pisca i Jehove. U njima se govori o kaldejskoj sili i nevolji koja je trebala zadesiti Babilonce jer su umnožavali ono što nije njihovo, jer su stjecali zao dobitak za svoju kuću, jer su grad podigli krvoprolićem i štovali rezane likove. Treće poglavlje govori o Jehovinoj veličanstvenosti u dan bitke i bez premca je po svojoj snažnoj poruci te po živosti i dramatičnosti svog stila. To je poglavlje zapravo molitva u tužaljkama, a nazvano je “jednim od najljepših i najveličanstvenijih u hebrejskoj poeziji”. *
SADRŽAJ KNJIGE PROROKA HABAKUKA
6. Kakve su prilike vladale u Judi i koje je čudesno djelo Jehova zbog toga obećao izvršiti?
6 Prorok vapi k Jehovi (1:1–2:1). Zbog bezvjerja u Judi, Habakuk se pitao: “Dokle ću, Jehova, vapiti, a da ti ne čuješ? (...) Zašto su pljačka i nasilje preda mnom?” (1:2, 3). Zakon je izgubio snagu, zli je okruživao pravednoga, a pravda se izvrtala. Zbog toga je Jehova rekao da će izvršiti djelo koje će sve začuditi i u koje narod ‘neće povjerovati čak ni ako im tko o njemu bude pričao’. Obećao je: “Podižem Kaldejce!” Opis tog okrutnog naroda koji se brzo primiče doista je jezovit. Taj je narod izrazito nasilan i ‘zarobljenike skuplja kao pijesak’ (1:5, 6, 9). Nitko se ne može održati pred njim, čak ni kraljevi i vladari, jer oni mu služe za podsmijeh. On osvaja svako utvrđeno mjesto. Sve je to Jehova, ‘Svetac’, odredio da bi na taj način izvršio sud i kaznu (1:12). Habakuk je pažljivo slušao da čuje što će Bog reći.
7. Kako je Jehova utješio Habakuka?
7 Peterostruka objava: “Teško onome...” (2:2-20). Jehova je odgovorio: “Zapiši viđenje i čitljivo ga zabilježi na pločice.” Čak i ako bi izgledalo da oklijeva, sigurno će se ispuniti. Utješio je Habakuka riječima: “A pravednik će zbog vjernosti svoje ostati na životu” (2:2, 4). Umišljeni neprijatelj neće dostići svoj cilj, premda k sebi skuplja narode i plemena. Upravo će oni o njemu prezirno pričati i njemu će uputiti peterostruku objavu: “Teško onome...”
8, 9. Kakvi su oni kojima je upućena peterostruka objava: “Teško onome...”?
8 “Teško onome tko umnožava što nije njegovo.” Sam će postati plijen. Bit će oplijenjen “zbog prolijevanja krvi ljudske i zbog nasilja nad zemljom” (2:6, 8). “Teško onome tko zao dobitak stječe za kuću svoju” (2:9). Budući da je istrijebio mnoge narode, iz zida njegove kuće kamen će žalosno vikati i greda iz krova. “Teško onome tko grad podiže krvoprolićem.” Njegov će se narod truditi samo za vatru i umarati nizašto, rekao je Jehova. “Jer zemlja će biti puna znanja o slavi Jehovinoj kao što je more vode puno” (2:12, 14).
9 ‘Teško onome tko se gnjevi na svog bližnjega, pa ga opija da bi gledao golotinju njegovu.’ Jehova je rekao da će njega opiti čašom u svojoj desnici, donijet će mu sramotu umjesto časti “zbog prolijevanja krvi ljudske i zbog nasilja nad zemljom” (2:15, 17). Od kakve je koristi lik rezani tvorcu svojemu? Nisu li takvi bezvrijedni bogovi nijemi? “Teško onome tko govori komadu drva: ‘Probudi se!’ i kamenu nijemome: ‘Ustani!’ A oni kažu: ‘Poučavat će!’” Za razliku od tih beživotnih bogova, “Jehova je u svetome hramu svojem. Šuti pred njim, sva zemljo!” (2:19, 20).
10. Koja zastrašujuća djela prate Jehovino pojavljivanje u dan bitke?
10 Jehova u dan bitke (3:1-19). U dojmljivoj molitvi Habakuk je slikovito opisao Jehovina zastrašujuća djela iz prošlosti. Kad se Jehova pojavio, “slava njegova prekrila je nebesa i hvalom njegovom zemlja se ispunila” (3:3). Njegov je sjaj bio kao svjetlost, a pred njim je išla pošast. Stao je i potresao zemlju, a narodi su zadrhtali i vječne su se gore raspale. Jehova je jahao poput hrabrog ratnika s otkrivenim lukom i kolima spasonosnim. Potresle su se gore i bezdan vodeni. Sunce i Mjesec su stali, njegove su strijele letjele kao svjetlost, a koplje mu je bljeskalo dok je gnjevno koračao zemljom i kao žito vršio narode. Izašao je da spasi svoj narod i svog pomazanika te da ‘od temelja pa sve do krova uništi kuću zlikovčevu’ (3:13).
11. Kakav je dojam viđenje ostavilo na Habakuka i što je odlučio?
11 Prorok je bio pod dubokim dojmom tog viđenja o očitovanju Jehovine moći u prošlosti i o tome što će se zbivati u budućnosti kad on uzdrma cijeli svijet. “Čuo sam to i utroba se moja uznemirila, na taj zvuk uzdrhtale su usne moje, trulež je ušla u kosti moje, i sve me to uznemirilo. Ja ću ipak mirno čekati dan nevolje, kad on dođe na narod da ga napadne” (3:16). No bez obzira na teška vremena koja su predstojala — kad smokva više ne bude cvala, kad ne bude roda na lozi ni stoke u toru — Habakuk je bio odlučan radovati se Jehovi, veseliti se Bogu spasenja svojega. Pjesmu u koju je pretočio svoje oduševljenje završio je riječima: “Jehova, Svevišnji Gospodin, snaga je moja, on će mi dati noge kao u košute i po uzvišicama mojim dat će mi da hodam” (3:19).
ZAŠTO JE OVA KNJIGA KORISNA
12. Kako je Pavao u nekoliko navrata objasnio primjenu Habakuka 2:4?
12 Apostol Pavao smatrao je Habakukovo proročanstvo korisnim za poučavanje, pa je tri puta citirao riječi četvrtog retka drugog poglavlja. Kad je želio istaknuti da je dobra vijest Božja sila koja donosi spasenje svakome tko vjeruje, Pavao je kršćanima u Rimu napisao: “Jer putem dobre vijesti Božja se pravednost otkriva ljudima zbog njihove vjere i to im jača vjeru, kao što je napisano: ‘A pravednik će zbog vjere živjeti.’” Pišući Galaćanima, Pavao je sljedećim riječima istaknuo da blagoslov dolazi na temelju vjere: “Pred Bogom nitko nije zbog vršenja zakona proglašen pravednim, jer ‘pravednik će živjeti zbog vjere’.” A u pismu Hebrejima napisao je da kršćani moraju imati živu vjeru koja će im spasiti dušu, i tom je prilikom opet ukazao na riječi koje je Jehova uputio Habakuku. No nije citirao samo riječi “moj će pravednik zbog vjere živjeti” nego i daljnje Habakukove riječi, i to prema grčkoj Septuaginti: “Ako uzmakne, nije po volji duši mojoj.” Potom je sve sažeo riječima: ‘Mi smo od onih koji vjeruju te spašavaju svoj život’ (Rim. 1:17; Gal. 3:11; Hebr. 10:38, 39).
13. Što nam o Božjem sudu govori činjenica da su se Habakukova proročanstva o Judi i Babilonu ispunila?
13 Habakukovo proročanstvo i danas je izuzetno korisno za kršćane jer im daje snagu. Ono nas uči oslanjati se na Boga. Možemo ga koristiti i dok druge upozoravamo na Božji sud. Upozorenje koje pruža krajnje je ozbiljno: Nemojmo smatrati da Božji sud kasni, jer će se ‘viđenje sigurno ispuniti’, kao što je sigurno da je prema proročanstvu Babilon opustošio Judu i kao što je sigurno da su Babilon osvojili Medijci i Perzijanci, kad su 539. pr. n. e. ušli u njega (Hab. 2:3). Kakav li je to snažan dokaz da treba vjerovati onome što Bog kaže! Stoga je apostol Pavao smatrao korisnim citirati Habakuka kad je Židove svog vremena upozoravao da ne budu bezvjerni. Citirajući Habakuka 1:5 iz Septuaginte, kazao je: “Pazite da na vas ne dođe ono što je rečeno u Prorocima: ‘Gledajte, preziratelji, čudite se i nestanite! Jer u vaše dane izvršavam djelo u koje ne biste povjerovali ni da vam tko sve o njemu ispriča’” (Djela 13:40, 41). Ti bezvjerni Židovi nisu poslušali Pavla, kao što nisu povjerovali niti u Isusovo upozorenje da će Jeruzalem biti razoren. Zato su platili cijenu svog nevjerovanja kad je rimska vojska 70. n. e. razorila Jeruzalem (Luka 19:41-44).
14. (a) Kako Habakukovo proročanstvo potiče kršćane da ostanu čvrsti u vjeri? (b) U što temeljem Habakukovog proročanstva mogu biti uvjereni i čemu se mogu radovati svi oni koji su pravdoljubivi?
14 I danas Habakukovo proročanstvo potiče kršćane da ostanu čvrsti u vjeri, premda žive u svijetu prepunom nasilja. Tim se proročanstvom služe dok poučavaju druge i odgovaraju na pitanje koje postavljaju ljudi na cijelom svijetu: Hoće li Bog presuditi zlima? Zapazimo još jednom sljedeće riječi Habakukovog proročanstva: “Čekaj ga, jer će se sigurno ispuniti. Neće zakasniti!” (Hab. 2:3). Kakvi god nemiri vladali na Zemlji, pomazani ostatak nasljednika Kraljevstva ima na umu što je Habakuk rekao o Jehovinim osvetničkim djelima iz prošlosti: “Izašao si da spasiš narod svoj, da spasiš pomazanika svojega” (3:13). Jehova je doista ‘od davnine njihov Svetac i Stijena’. On će kazniti nepravednike i dat će život onima koje ljubi. Svi oni koji su pravdoljubivi mogu se radovati njegovom Kraljevstvu i vlasti i reći: “Ja ću se ipak radovati Jehovi, veselit ću se Bogu spasenja svojega. Jehova, Svevišnji Gospodin, snaga je moja” (1:12; 3:18, 19).
^ odl. 5 E. Henderson, The Book of the Twelve Minor Prophets, 1868, 285. stranica.