Jednog nedjeljnog prijepodneva u azerbajdžanskom gradu Bakuu dvjestotinjak Jehovinih svjedoka okupilo se na svom vjerskom sastanku. Muškarci, žene i djeca mirno su slušali biblijski govor ne sluteći što im se sprema.

A onda je njihov sastanak iznenada bio prekinut. Policija je upala u dvoranu Jehovinih svjedoka, a za njom su ušli još neki državni službenici i novinari koji su snimali čitav događaj. Policija nije samo prekinula sastanak nego je i pretukla nekoliko muškaraca, izvršila premetačinu dvorane bez naloga, izvrijeđala okupljene te zaplijenila novac, kompjutere i biblijsku literaturu koju je ondje pronašla. Privela je mnoge Jehovine svjedoke i satima ih držala u policijskoj postaji. Šestero stranih državljana, koji u Azerbajdžanu služe kao misionari, nekoliko je dana držala u pritvoru, a potom ih deportirala. U jednoj televizijskoj emisiji, koja je ocrnila Jehovine svjedoke i prikazala ih u lošem svjetlu, bila je puštena snimka te racije.

Ti nemili događaji odigrali su se 24. prosinca 2006. Budući da su imali pravne osnove za pokretanje parnice protiv Azerbajdžana, Jehovini svjedoci su Europskom sudu za ljudska prava podnijeli prvu tužbu. Otada su istom sudu podnijeli još 18 tužbi zbog kršenja slobode vjeroispovijedi.

Tužbe protiv Azerbajdžana podnesene Europskom sudu za ljudska prava (podaci su ažurirani 31. siječnja 2014) 

Navest ćemo nekoliko primjera koji pokazuju zbog kojih su se poteškoća Jehovini svjedoci u Azerbajdžanu obratili Europskom sudu za ljudska prava.

• Uskraćivanje ponovne registracije

  Vjerska zajednica Jehovinih svjedoka prvi je put registrirana 22. prosinca 1999. u gradu Bakuu. Potom ju je 7. veljače 2002. ponovno registriralo Državno povjerenstvo za odnose s vjerskim zajednicama. Godine 2009. azerbajdžanske vlasti izmijenile su Zakon o slobodi vjeroispovijedi pa su od svih vjerskih zajednica zatražile da se nanovo registriraju. Iako je Vjerska zajednica Jehovinih svjedoka podnijela zahtjev za ponovnu registraciju, Državno povjerenstvo odbilo ga je zbog proceduralne greške. Vlasti nisu poništile registraciju iz 2002, no ne žele ponovno upisati Jehovine svjedoke u evidenciju vjerskih zajednica.

• Uznemiravanje i progon

  Jehovini svjedoci svoje tjedne vjerske sastanke održavaju u privatnim kućama. U nekoliko navrata policija je nasilu ušla u njihove kuće i neovlašteno prekinula sastanke. Bili su jako drski prema okupljenima, priveli ih u policijsku postaju i satima ih ondje držali te im zaplijenili osobne primjerke vjerske literature koje su koristili na sastanku. Neki Jehovini svjedoci morali su platiti prilično visoke novčane kazne. Godine 2011. šestero Jehovinih svjedoka u gradu Gänci osuđeno je i kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od oko 8 700 eura (odnosno oko 66 000 kuna) jer su bili na sastanku vjerske zajednice koja nije zakonski registrirana. Posljednje racije izvršene su 11. siječnja i 2. ožujka 2014.

• Cenzuriranje literature

  Azerbajdžan je jedina članica Vijeća Europe * koja cenzurira vjersku literaturu, čime krši vlastiti ustav. * Vlasti Jehovinim svjedocima ograničavaju uvoz biblijske literature iz drugih zemalja članica Vijeća Europe ili ga pak potpuno zabranjuju. Tako su, naprimjer, zabranile mnoge brojeve Stražarske kule, vjerskog polumjesečnika koji izdaju Jehovini svjedoci. * Azerbajdžanski sudovi odbacili su slučajeve u kojima su se Jehovini svjedoci žalili na cenzuru koju provodi Državno povjerenstvo za odnose s vjerskim zajednicama.

Mnogi međunarodni sudovi i organizacije za zaštitu ljudskih prava ispitali su i otvoreno komentirali azerbajdžanski Zakon o slobodi vjeroispovijedi i odnos koji vlasti u toj zemlji imaju prema vjerskim zajednicama.

• U svom godišnjem izvješću za 2013. Američka komisija za promicanje slobode vjeroispovijedi u svijetu napisala je: “Premda azerbajdžanske vlasti tvrde da su tolerantne, vjerska sloboda u toj zemlji sve je ugroženija, naročito od 2009, kada je na snagu stupio puno stroži Zakon o slobodi vjeroispovijedi.”

• Europska komisija protiv rasizma i nesnošljivosti u jednom je izvješću izrazila veliku zabrinutost zbog ograničenja nametnutih vjerskim zajednicama. Osvrćući se na azerbajdžanski Zakon o slobodi vjeroispovijedi, Komisija je napisala: “Bez zadrške preporučujemo da azerbajdžanske vlasti svoje zakone (...) usklade sa zahtjevima iznesenima u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima.”

• Venecijanska komisija Vijeća Europe iznijela je detaljne preporuke izmjena azerbajdžanskog Zakona o slobodi vjeroispovijedi. U preporukama između ostalog stoji i sljedeće: “Zakon sadrži nekoliko krajnje restriktivnih odredbi koje nisu u skladu s međunarodnim propisima. (...) Neophodno je preformulirati odredbe koje utječu na temeljna pitanja kao što su opseg zakona i definiranje prava na slobodu vjeroispovijedi i savjesti, registracija vjerskih zajednica, samostalnost i raspuštanje vjerskih zajednica, prigovor savjesti, propagiranje vjere te izdavanje i distribucija vjerskog materijala.”

Jehovini svjedoci širom svijeta izuzetno cijene temeljne ljudske slobode, kao što su sloboda izražavanja, okupljanja, udruživanja, savjesti i vjeroispovijedi, i zahvalni su vlastima koje im ne uskraćuju ta prava. U Azerbajdžanu ih, zajedno s osobama koje dolaze na njihove sastanke, ima oko 2 500. Svi se oni toplo nadaju da će uskoro moći uživati slobodu vjeroispovijedi koja je omogućena drugim vjerskim zajednicama u toj državi.