PONO YA BEIBELE
Sefapano
Batho ba bantši ba tšea sefapano e le leswao la Bokriste. Lega go le bjalo, ga se batho ka moka bao ba dumelago gore difapano di swanetše go aparwa goba go kgabiša ka tšona ka magaeng le dikerekeng.
Na Jesu o hwetše sefapanong?
SEO BATHO BA BANGWE BA SE BOLELAGO
Baroma ba bolaile Jesu ka go mo fega sefapanong seo se dirilwego ka diripa tše pedi tša kota.
SEO BEIBELE E SE BOLELAGO
Jesu o bolailwe “ka go fegwa sehlareng.” (Ditiro 5:30, The New Jerusalem Bible) Mantšu ka bobedi ao bangwadi ba Beibele ba a dirišago go hlalosa sedirišwa seo Jesu a hwetšego go sona a bontšha gore ke seripa setee sa kota, e sego tše pedi. Go ya ka Crucifixion in Antiquity, lentšu la Segerika la stau·rosʹ, le bolela “kota yeo e tlwaelegilego. Ga se selo seo se swanago le ‘sefapano.’” Lentšu xyʹlon, leo le dirišitšwego go Ditiro 5:30, e “fo ba phate yeo e tsemilwego goba kota yeo Baroma ba bego ba kokotela bao go bego go thwe ba a bapolwa.” *
Beibele gape e tswalanya mokgwa wo Jesu a bolailwego ka wona le molao wa bogologolo wa Baisiraele. Molao o be o laela gore: “Ge go ka ba le motho yo a dirilego sebe seo se swanelwago ke kahlolo ya lehu, ke moka a bolawa a fegwa koteng, . . . motho yo a fegwago koteng o etša selo seo se rogakilwego ke Modimo.” (Doiteronomio 21:22, 23) Ge a šupa molaong woo, moapostola wa Mokriste e lego Paulo o ngwadile gore Jesu e bile “thogako legatong la rena, gobane go ngwadilwe gwa thwe: ‘Go rogakilwe motho yo mongwe le yo mongwe yo a fegilwego koteng [xyʹlon].’” (Bagalatia 3:13) Ka go re’alo Paulo o bontšhitše gore Jesu o hwetše phateng, e lego kota e tee.
“Ba mmolaile ka go mo fega sehlareng.”
—Ditiro 10:39, The New Jerusalem Bible.
Na barutiwa ba Jesu ba be ba diriša sefapano go rapela Modimo goba e le leswao la Bokriste?
SEO BEIBELE E SE BOLELAGO
Ga go na moo Beibele e bolelago gore Bakriste ba pele ba be ba diriša sefapano e le leswao la bodumedi. Go e na le moo, Baroma ba mehleng yeo ke bona ba bego ba diriša sebopego sa sefapano e le leswao la medimo ya bona. Ka nako yeo, mo e ka bago mengwaga e 300 ka morago ga lehu la Jesu, Mmušiši Constantine wa Moroma o ile a diriša sefapano e le leswao la madira a gagwe, gomme ka morago ga moo sefapano se ile sa tswalanywa le seo go thwego ke kereke ya Bokriste.
Ka ge baheitene ba be ba diriša sefapano go rapela medimo ya bona, na barutiwa ba Jesu ba be ba ka se diriša go rapela Modimo wa bona wa therešo? Go fapana le seo, ba be ba tseba gore ke kgale Modimo a latotše borapedi bjo bo dirišago “seswantšho se se betlilwego sa sebopego le ge e le sefe” le gore Bakriste ba be ba swanetše go “[tšhaba] borapedi bja medimo ya diswantšho.” (Doiteronomio 4:15-19; 1 Bakorinthe 10:14) “Modimo ke Moya,” ga a bonwe ka mahlo a nama. Ka baka leo, Bakriste ba pele ba be ba sa diriše dilo tšeo di bonwago gotee le maswao gore di ba thuše go ikwa ba le kgauswi le Modimo. Go e na le moo, ba be ba mo rapela “ka moya,” ba hlahlwa ke moya wa gagwe o mokgethwa, le ka “therešo,” ka go dumelelana le thato ya Modimo yeo e utolotšwego ka Mangwalong.
‘Barapedi ba kgonthe ba tla rapela Tate ka moya le ka therešo.’
—Johane 4:23.
Bakriste ba swanetše go bontšha bjang gore ba hlompha Jesu Kriste?
SEO BATHO BA SE BOLELAGO
“Ke ga tlhago le mo go kwagalago gore sedirišwa seo se tlišago phološo se swanetše go hlompšha ka mo go kgethegilego le go godišwa. . . . Motho yo a tšeelago diswantšho godimo, o tšeela godimo motho yo di mo emelago.”—New Catholic Encyclopedia.
SEO BEIBELE E SE BOLELAGO
Bakriste ba leboga Jesu, ka gobane lehu la gagwe le dira gore ba kgone go lebalelwa dibe, go batamela Modimo le go hwetša bophelo bjo bo sa felego. (Johane 3:16; Baheberu 10:19-22) Ga ba botšwe gore ba bontšhe tlhompho bakeng sa mpho yeo ka go kgabiša ka seswantšho sa Jesu goba ka go bolela gore ba dumela go yena. Go ba gona, “tumelo le yona ge e le nnoši, e se na mediro, e hwile.” (Jakobo 2:17) Bakriste ba swanetše go dumela go Jesu. Bjang?
Beibele e re: “Lerato leo Kriste a nago le lona le a re tutuetša, gobane re phethile ka gore motho o tee o hwetše bohle . . . Bao ba phelago ba se sa hlwa ba iphelela, eupša ba phelele yena yo a ba hwetšego gomme a tsošwa.” (2 Bakorinthe 5:14, 15) Bakriste ba tutuetšwa ke tiro e kgethegilego yeo Kriste a e dirilego ka lerato gore ba fetoše maphelo a bona, e le gore ba latele mohlala wa gagwe. Ka tsela ye, ba godiša Jesu ka tsela e botse kudu go feta ge ba mo godiša ka go diriša leswao la bodumedi.
“Thato ya Tate ke ye, gore yo mongwe le yo mongwe yo a lemogago Morwa a dumela go yena, a be le bophelo bjo bo sa felego.”
—Johane 6:40.
^ par. 8 A Critical Lexicon and Concordance to the English and Greek New Testament, Kgatišo ya bo-11, ka Ethelbert W. Bullinger, matlakala 818-819.