Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Pe Faamata e Gafatia e le Laueleele Ona Tausia Tupulaga Fai Mai?

Pe Faamata e Gafatia e le Laueleele Ona Tausia Tupulaga Fai Mai?

Pe Faamata e Gafatia e le Laueleele Ona Tausia Tupulaga Fai Mai?

TUSIA E LE TUSITALA O LE ALA MAI! I KANATA

▪Na faia se saʻiliʻiliga faapitoa e faatatau i vaega autū o le siʻosiʻomaga, Millennium Ecosystem Assessment, [MA], e ni tagata popoto ma i latou e saʻiliʻili i le siʻosiʻomaga. Ma ina ua uma se suʻesuʻega māeʻaeʻa mo le fā tausaga ona faasalalau mai loa lea o le latou lipoti muamua. O nisi nei o mea na latou maua i a latou suʻesuʻega: I le 50 tausaga lea na teʻa atu nei, na tupu tele le manaʻomia e tagata o taumafa, vai, laupapa, mea e fai ai lavalava, faapea ma le suāuu, ma ua māfua ai suiga tetele i le siʻosiʻomaga, lea o le a faigatā ai lava ona gafatia e le laueleele ona maua mai ai mea e ola ai tupulaga fai mai. Ua sili atu mea o loo manaʻomia e le tagata mai le laueleele, lea ua afāina ai le tulaga masani faalenatura ina ia maua fua o laau ʻaina, le maua mai ai o le okesene e ala i laau, ma le faataamilosaga o mea e aogā i le eleele e ala i le sami. Ua tele foʻi ituaiga o meaola ma laau eseese ua toeitiiti mou atu e lē toe maua.

Ua fai mai le pepa Globe and Mail a Kanata: “Ua matuā faaleagaina e tagata le laueleele ma ua ono telē ai lava le avanoa e faalētonu ai le tele o mea autū auā le sologa lelei o le soifua o tagata, ma e ono tulaʻi mai ai ni faamaʻi, le faaleagaina o vaomatua, faapea ma ogāsami e aunoa ma ni meaola e toe ola ai.” Ua fai mai atili le pepa: “Ua faaleagaina ma e lē mafai ona toe faaleleia nofoaga faataufusi, vaomatua, . . mulivai, nofoaga faifaiva i gataifale, ma mea i le siʻosiʻomaga e faamamāina le ʻea, vai ma mea aogā mo meaola uma.” E ui ina ioe le komiti o faatonu o lea saʻiliʻiliga e faapea, e mafai e tagata ona faaitiitia tulaga leaga ua oo i ai le siʻosiʻomaga, ae ina ia taunuu lea tulaga, “e manaʻomia ai ona faia ni suiga tetele e tusa o mea ua faia e tagata, lea o loo afāina ai le siʻosiʻomaga.”

Pe e mafai ona faasao lo tatou paneta? Ioe, e mafai! O la tatou matafaioi le tausia o mea a Lē na faia le lalolagi, ma e ao ona tatou taumafai malosi ina ia vaavaai faalelei lo tatou siʻosiʻomaga. (Salamo 115:16) Peitaʻi ane, e na o le Atua e mafai ona toe faafoʻisia le siʻosiʻomaga i le tulaga lelei atoatoa. Ua folafola mai e lo tatou “Atua o lē na faia” i tatou, o le a ia uaʻi mai i le laueleele ma “faasūsūina lava,” ia fua tele mai. (Iopu 35:10; Salamo 65:9-13) E aofia ai foʻi le sami ma mea uma o iai, auā o Ieova le Atua e pule i le sami, ona o Ia na faia. (Salamo 95:5; 104:24-31) E mautinoa lava o le a taunuu folafolaga a le Atua, auā e “lē mafai ona tala pepelo” o ia.—Tito 1:2.

E matuā faalaeiauina i tatou i le iloaina, e gafatia e le laueleele le tausiga o tupulaga fai mai. O le a viia ai le Atua e i latou uma e matataʻu iā te ia ona o le tele o lona poto, malosi, ma lona agalelei, ma avatu ai iā te ia le faaneeneega ona o lona manatu alofa mai i galuega a ona aao.—Salamo 150:1-6.

[Ē Ana le Ata i le itulau 30]

Ata mai le Globe: NASA