Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Faimalaga Atu i Tulu‘iga o le Lalolagi

Faimalaga Atu i Tulu‘iga o le Lalolagi

Olaga ma Siʻomaga o Kerisiano i le Uluaʻi Senituri

Faimalaga Atu i Tuluʻiga o le Lalolagi

“I le aso na sosoo ai, ua la ō ai ma Panapa i Teipe. Ina ua uma ona la folafolaina atu le tala lelei i lenā aai, ma maua ai le tele o soo, ona la toe foʻi lea i Lusa, Ikonio, ma Anetioka.”—GALUEGA 14:20, 21.

UA FAAFOUINA le tagata malaga i le mālū o le sau o le taeao. Ua faamaulu ona seevae tuai i ona vae ua tigā. Ua sauni foʻi e savali i le aso atoa.

Ua ia lagona le māfanafana o le lā i lona tua, a o savali atu i le auala pefu e pasia le togāvine, e ui atu i le togāolive, ma aʻe atu ai i se aʻega tū. Ua latou fetaui ma isi tagata faimalaga, o faifaatoʻaga o loo agaʻi atu i a latou faatoʻaga, o tagata faatauʻoa o loo faanatinati atu a latou manu ma avega ua tumusaisai i oloa, ma tagata tapuaʻi o loo malaga i Ierusalema. Ua talanoa atu le tagata malaga ma ana aumea i tagata uma e latou te fetaui. Aiseā? Ina ia faataunuuina le poloaʻiga a Iesu, ia fai ma molimau i “tuluʻiga uma o le lalolagi.”—Galuega 1:8.

O lenei tagata malaga, atonu o le aposetolo o Paulo po o Panapa, po o se tasi o misionare o le uluaʻi senituri. (Galuega 14:19-26; 15:22) O i latou o ni tagata malolosi ma finafinau. Sa faigatā faigāmalaga i na aso. Na faamatala e Paulo le faigatā o le faimalaga i le sami e faapea: “E faatolu ona malaia o folauga na ou malaga ai, na ou i le sami i le ao atoa ma le pō.” E leʻi faigofie foʻi le faimalaga i le laueleele. Na faapea mai Paulo, e masani ona ‘lamatia o ia i vaitafe ma tagata faomea.’—2 Korinito 11:25-27.

Faamata sa faapeʻī le faigāmalaga a misionare i aso la? O le ā le mamao e ono oo i ai se faigāmalaga i se aso? O ā mea e manaʻomia ona ave, ma o fea se mea e mafai ona faamautū ai?

Faimalaga i le Laueleele E oo ane i le uluaʻi senituri, ua mautū auala na fausia e le Malo o Roma e fesootaʻi ai aai autū o le emepaea. O na auala, sa lelei ona fausia ma malolosi ina ia umi ona aogā. O le tele o auala e 15 futu (4.5 mita) le lautetele, e fola i maa ma e iai siʻo ma faailoilo. Sa mafai ona malaga ai se misionare e pei o Paulo i le tusa ma le 20 maila (32 km) i le aso.

Ae peitaʻi, e vaiti le tele o auala i Palesitina ma e tanu i palapala. E leai ni pā e puipui ai mai i laufanua ma tofē, ma e lamatia foʻi. E ono fetaiaʻi foʻi se tagata ma ni manu feʻai ma tagata faomea, pe atonu foʻi o loo poloka le auala.

O ā ni mea e manaʻomia ona ave e se tagata malaga? O nisi o mea talafeagai (1) o se tootoo mo le puipuiga, (2) o se moega feaveaʻi, (3) o se ato tupe, (4) o se pea seevae faaleoleo, (5) o se taga meaʻai, (6) o ni ofu faaleoleo, (7) o se pakete paʻumanu e asu ai vai mai le vaieli, (8) o se faguvai, (9) ma se ato lapoʻa e fai i paʻumanu, e ave ai isi mea e manaʻomia.

E mautinoa, e feiloaʻi misionare ma tagata faatauʻoa, o ē o loo tufa atu oloa i maketi eseese. E faalagolago na faatauʻoa i le malolosi o asini, aemaise pe a uia auala tū ma gaoā. Ua taʻua mai, o se asini malosi, e mafai ona malaga ma se avega mamafa i le tusa ma le 50 maila (80 km) i le aso. E telegese atu ai taavale e toso e povi, ma e na o le 5 i le 12 maila (8-20 km) e mafai ona malaga ai i le aso. Ae e mamafa atu avega e ave e povi, ma e aogā mo malaga pupuu. E ono pasia e se tagata malaga se solo a tagata faatauʻoa ma a latou asini ma kamela, o loo aveina le anoanoaʻi o oloa mai i vaega eseese o le lalolagi. E ono alamū ane foʻi se tagata tiʻetiʻe solofanua o loo alu e tufa le meli, ma feʻau mai le emeperoa e ave i nuu i tua.

Pe a pō, e momoe tagata faimalaga i tafatafa o le auala i le saunia faatopetope o ni mea e momoe ai. O nisi e momoe i fale o loo tūtū solo i le auala, e puipui, ae leai ni meafale i potu. O nei nofoaga palapalā ma lē lelei, e na ona malu ai mai i le tau ma le ʻaugāoi. E foliga mai sa nonofo misionare faimalaga i fale o uso talitonu, pe a talafeagai.—Galuega 17:7; Roma 12:13.

Malaga i le Sami Sa felaʻuaʻi e vaa laiti oloa ma tagata i le talafatai, ma sopo atu ai i le Sami Kalilaia. (Ioane 6:1, 2, 16, 17, 22-24) O le tele o vaa tetele sa sopoʻia le Sami Metitirani, ma laʻu uta o oloa i uafu mamao. Sa laʻu atu e nei vaa meaʻai i Roma, ma feaveaʻi ai tagata maualuluga, ma avea ma auala o fesootaʻiga mai lea taulaga i lea taulaga.

Sa faatonutonu folauga a seila e ala i faailoilo i le laueleele i le ao, a o fetu i le pō. O lea, pe afai e foliga mai ua malū le vasa, e saogalemu folauga mai iā Me e oo i le ogatotonu o Setema. Peitaʻi, sa masani ona afātia vaa ma faaleagaina ai.—Galuega 27:39-44; 2 Korinito 11:25.

E leʻi faapea na fia malaga tagata i vaa ona e sili atu ona manaia i lo o le malaga i le laueleele, auā e leʻi faatāuaina e na vaa laʻu oloa le lelei o ana pasese. Sa momoe tagata malaga i luga o le fogāvaa i so o se tau. O le vaega mago e i lalo ifo o le fogāvaa, sa patutuʻi i oloa tāua. E na o le vai taumafa e maua i vaa, ae e avatu lava e le pasese ia ana meaʻai. I nisi taimi e loulouā ai le tau i matagi malolosi ma timuga, e umi se taimi o faalētonu, ma maʻi vasa ai le pasese.

E ui ina faigatā le faimalaga i le vasa ma le laueleele, ae sa talaʻi atu le “tala lelei o le malo” e misionare e pei o Paulo, i vaega o le lalolagi na latou iloa i na taimi. (Mataio 24:14) I le 30 tausaga talu ona faatonuina e Iesu ona soo e talaʻi e uiga iā te ia, na tusi ai Paulo e faapea, ua talaʻia le tala lelei “i foafoaga uma i lalo o le lagi.”—Kolose 1:23.