Blještavi svet zabave

HOLIVUD! Bez obzira gde na svetu živeli, to ime verovatno doziva u misli filmove i zabavu. Nazvan je raznim imenima, kao što su glavni grad svetske zabave i grad jeftinog sjaja, i nijedno drugo mesto nije ni približno u toj meri sinonim za šou biznis kao što je to predgrađe Los Anđelesa, Kalifornija. U svakom slučaju, čini se da je to svetsko središte sjaja i blještavila. Kako je rekao jedan pisac, „širom sveta postala je poznata slika Holivuda kao proizvođača blještavih filmskih snova“.

Zabava — veliki biznis

Ali, nije se samo slika Holivuda proširila svetom; „Holivud“ je ogroman izvozni posao koji obuhvata celu zemaljsku kuglu. U stvari, prema časopisu Time, zabava je, nakon aeronautičke opreme, najveći izvozni proizvod Sjedinjenih Američkih Država. Tom industrijom svake godine nagomilava se stotine milijardi dolara, a znatan deo — nekih 20 posto — dolazi od drugih zemalja.

Sjedinjene Američke Države ostvaruju prihod od 35 posto svetskog tržišta knjigama, 50 posto od snimljenih stvari, 55 posto od filmova i videokaseta, i 75 do 85 posto od televizije.

Kao uzvrat za to ogromno bogatstvo, Holivud zabavlja svet. Ali, svetu to nije uvek drago — ne jedna zemlja prigovorila je američkom kulturnom imperijalizmu, jer njihovi mladi napuštaju lokalnu kulturu u korist blještavog američkog uvoza. Time se, međutim, ne želi reći da zabava dolazi samo iz Sjedinjenih Američkih Država. Mnoge zemlje imaju svoju vlastitu zabavljačku industriju — filmove, televiziju, ploče i kasete, knjige, sport, i tako dalje.

Zabava — kako je to danas jednostavno

Bez obzira ko zabavlja svet ili ko bi trebalo da ga zabavlja, zadivljuje to kako je danas ta zabava lako dostupna, toliko obimna da imamo posla s pravom revolucijom. Na primer: Da ste živeli pre jednog veka, koliko bi vas često zabavljali uvežbani, talentovani izvođači? Da ste živeli i u najbogatijoj zemlji, verovatno biste, po mišljenju mnogih iz današnje generacije, bili gladni zabave. Na primer, trebalo bi da se potrudite da dođete do opere ili na simfonijski koncert. Danas jednostavno slušamo portabl stereo-uređaje koji sviraju svaku vrstu muzike koja postoji, ili se jednostavno svalimo na porodični kauč i na pritisak dugmeta zabavlja nas gotovo svaka zamisliva vrsta izvođačkog dela.

U svakoj razvijenoj zemlji u mnogim domovima može se pronaći bar jedan televizor, video-rikorder, kompakt-disk plejer ili kasetofon, kao i druge elektronske spravice. Neka deca odrastaju u kući u kojoj televizora ima kao i ogledala. U manje razvijenim zemljama, mnoga mesta i kvartovi imaju svoj lokalni TV centar gde se ljudi okupljaju uveče radi zabave. Čovečanstvo je postalo opsednuto televizijom. Sati dokolice ispunjeni su sa sve više i više oblika zabave.

 Ima li u tome nešto loše? Da li se u današnjoj zabavi kriju kakve opasnosti? Ili današnje preobilje zabave jednostavno znači smetenost bogatstva? Bacimo jedan uravnotežen pogled na blještavi svet zabave.