Kišne šume — mogu li se spasti?

OD DOPISNIKA PROBUDITE SE! IZ BOLIVIJE

RAMIRO je vlasnik jedne doline koju prekriva tropska maglovita šuma. a Ta dolina se nalazi u podnožju južnoameričkih Anda i jedna je od nekoliko dolina u tom području gde još uvek postoji staro drveće. Šuma sa svih okolnih brda je posečena. Naučnici koji su došli iz raznih zemalja da bi proučavali netaknutu prirodu u Ramirovoj maglovitoj šumi, pronašli su nekoliko do tada nepoznatih vrsta. Ramiro je iskreno zainteresovan za očuvanje šuma. On kaže: „Neću dozvoliti seču drveća u mojoj šumi.“

S druge strane, Roberto brine o 5,6 hektara tropske kišne šume u nizijama Amazonskog basena. On je profesionalni šumar koji seče i prodaje stabla tropskog drveća na svetskom tržištu. Međutim, i Roberto je iskreno zainteresovan za očuvanje tropskih kišnih šuma i živog sveta u njima. On tvrdi: „Stabla tropskog drveća se mogu seći, a da se pri tom ne nanese trajna šteta raznovrsnosti života u tim šumama.“

Iako su njihove situacije različite, i Ramiro i Roberto su ozbiljno zabrinuti za budućnost tropskih kišnih šuma. I svakako nisu jedini koji zbog toga brinu. Bezobzirno uništavanje tropskih kišnih šuma koje se ubrzava tokom poslednjih decenija razlog je za brigu.

Da li je ta zabrinutost preterana? Uostalom, ljudi su tokom proteklih vekova raskrčili veliki deo šuma u oblastima umerene klime, uglavnom da bi dobili obradive površine. Stoga, zašto brinuti ako ljudi iz tropskih krajeva sada slično postupaju? Postoje ogromne razlike. Na primer, tropske kišne šume često rastu na neplodnom zemljištu, gde je poljoprivreda loš izbor. Osim toga, raznovrsnost života u tropskim šumama je mnogo veća, tako da gubitak ovih šuma utiče na celo čovečanstvo.

Cena obešumljavanja

Više od polovine vrsta živih bića u svetu nalazi se u tropskim šumama. Od pauk-majmuna i tigrova do neobičnih mahovina i orhideja, od zmija i žaba do retkih leptira i papagaja — broj vrsta je preveliki da bi se nabrajao.

Razni životni oblici nastanjuju različite tipove tropskih šuma. Postoje planinske maglovite šume koje sporo rastu, polumračne kišne šume s gustim krošnjama, tropske suve šume i šumski predeli s proređenim stablima. Međutim, većina ljudi nikada nije bila u nekoj tropskoj šumi. Možda niste ni vi. Zašto bi vas se onda ticala ovakva mesta?

Očuvanje tropskih kišnih šuma je bitno za vas zato što mnoge domaće i industrijske biljke koje svakodnevno koristimo zavise na neki način od svojih predaka iz divljine koji još uvek rastu u ovakvim šumama. Ove endemične vrste se povremeno koriste za stvaranje novih vrsta koje su otpornije na bolesti i štetočine. Zato je genetska raznovrsnost koja se nalazi u divljini od suštinske važnosti.

Istraživači takođe stalno dobijaju korisne proizvode iz tropskih šuma. Na primer, veliki deo  lekova koji se danas koriste dobijen je od tropskih biljaka. Zato se raznovrsnost života u tropskim kišnim šumama često upoređuje sa živom bibliotekom, ali ovo je biblioteka u kojoj većina „knjiga“ još nije ni otvorena.

Krhki ekosistem

Životna sredina u vlažnim tropskim šumama je krhka i izuzetno složena. Bezbrojni životni oblici zavise jedni od drugih. Na primer, većina biljaka zavisi od određenih ptica, insekata ili životinja radi oprašivanja i raznošenja semena. U jednom složenom ciklusu, ova šuma uspešno reciklira sve žive materije koje sadrži, kao što su biljke, životinje, insekti i mikroorganizmi. Zadivljujuće je što čitav ovaj kompleks biljnog i životinjskog sveta obično uspeva na zemljištu lošeg kvaliteta. Kada se takav ekosistem uništi, može biti veoma teško ili nemoguće obnoviti šumu.

Mnogi ljudi se izdržavaju od tropskih šuma. Osim što obezbeđuju polje rada za naučna istraživanja i turizam, tropske šume su važan izvor prihoda od proizvoda kao što su drvna građa, orasi, med, jezgro palme, kaučuk i smola. Međutim, tropske kišne šume nestaju zapanjujućom brzinom. Tačne brojke su sporne, ali jedno je jasno: tropske šume brzo nestaju.

Ovaj ekološki gubitak je posebno tragičan zbog činjenice da se tropske kišne šume često uništavaju radi trenutne koristi. Mnoge ovakve šume se pretvaraju u pašnjake za stoku. Međutim, često se dogodi da takvi pašnjaci ubrzo postanu oskudni za ispašu, te budu napušteni. Poznato je da je u brazilskoj Amazoniji na ovaj način napušteno 165 hektara zemlje.

Postoji li neka nada za tropske kišne šume i živi svet koji vrvi u njima? Ramiro, Roberto i mnogi drugi njima slični bore se da zaštite tropske kišne šume od pritisaka međunarodne trgovine, prenaseljenosti, trapera koji love životinje da bi ih prodali kao kućne ljubimce, lovokradica i drvokradica. Ali, šta je pravi, suštinski uzrok obešumljavanja? Postoji li način da se ogromno bogatstvo tropskih kišnih šuma iskoristi, a da se one pri tome ne unište?

[Fusnota]

[Istaknuti tekst na 3. strani]

Većina životinjskih, kao i mnogobrojne biljne vrste u svetu nalaze se u tropskim šumama

 [Slike na stranama 4, 5]

Drvoseče i putevi koje oni prave mogu uništiti tropske kišne šume