Ty heve o Baibolio

Diso vao ty Boke Genesisy Naho Henteagne o Siansao?

MARO ty mirehake fa diso ty fitantarà ty Baiboly miomba ty famorognagne naho henteagne o siansao. Faie naho ty maregne, le o mpahay siansao naho i antoko o ndaty atao tihoe Mpitagne ty Foto-pinoagne Nahazatsey, ro tsy mitovy hevetse. Mirehake ty ila’e amy i antoko o ndaty manao ty vata’e ho Kristiana rey, fa niforognegne tagnate ty enegne andro misy 24 lera iaby ze kila raha, sady 10 000 taogne eo ho eo ty nisehoa izay.

Faie tsy izay ty rehafe ty Baiboly. Naho mirehake izay ty Baiboly le tena tsy ho azo atokisagne sasa, naho henteagne ty raha maro trea o mpahay siansao tagnate ty 100 taogne. Faie naho fa dinehegne soa ty rehafe ty Baiboly, le tena mifagnarake soa amy ty raha trea o mpahay siansao, sady voaporofo iareo fa maregne. Izay ty mahavy ty Vavolombelo i Jehovah tsy miombo-kevetse amy i Mpitagne ty Foto-pinoagne Nahazatse rey naho ty ndaty maro mpanohagne o famorognagneo. Andao hohenteantikagne ty tena ampianare ty Baiboly.

Ombia i tihoey “tamy ty voaloha’e”?

Manomboke amo o rehake tsotra sady manan-danja hoe izao ty fitantarà ty boke Genesisy: “Tamy ty voaloha’e ty Andrianagnahare, le namboatse ty tane toy naho i lagnitsey.” (Genesisy 1:1) Mirehake o manam-pahaiagneo fa tsy agnate ty raha miseho tagnate o andro famorognagne enegne tantaraegne manomboke amy ty andine’e faha-3 eo io. Aseho ty Genesisy 1:1, fa nisy taloha ty nanomboha o andro famorognagne enegne reo i lagnitsey naho ty tane toy, sady tsy fantatse tie naharetse ombia.

Tombatombagna ty mpikaroke miomba ty tane toy, fa toko’e ho 4 000 tapetrisa taogne zay ty nisia ty tane toy. Va’e ho 15 000 tapetrisa taogne ka ty nisia o kintagneo naho ty planeta hafa, arake ty kajy natao o astronomao. Diso vao ty Genesisy 1:1 naho henteagne ty raha nitrea o mpahay siansao, ndra ty raha va’e mbe ho trea iareo? Aha’a. Tsy mirehake ty Baiboly tie, fire taogne zay ty nampisy “i lagnitsey naho ty tane toy.” Tsy afake magnaporofo areke o mpahay siansao tie diso ty Baiboly.

Nanao akore ty fahareta i andro famorognagney tsikiraidraike?

Nanao akore ty fahareta i andro famorognagney tsikiraidraike? Tena 24 lera vata’e vao? Naho fa henteagne vata’e ty reha i Mosesy, i nanoratse ty boke Genesisỳ, le nalaegne tahake boake amy i andro tafara i andro famorognagne enegney i Sabata isan-keregnandroy. Misy areke ty mirehake fa tsy maintsy ho 24 lera ty halava i andro famorognagney tsikiraidraike. (Eksodosy 20:11) Maregne vao zay naho fa henteagne ty boke Genesisy?

Aha’a, tsy izay. Va’e hidika halavam-potoagne sambe hafa ty rehake hebreo nadika tihoe “andro”, fa tsy 24 lera avao. Natao i Mosesy tihoe andro raike ohatse, i andro famorognagne enegne rey, naho fa namintigne ty tantara ty famorognagne reke. (Genesisy 2:4) Ankoatse izay, le ‘nataon’Andrianagnahare tihoe “andro”, ty mazava; sady natao’e tihoe “halegne” ty maiegne’, tamy ty andro voaloha’e. (Genesisy 1:5) Tsy 24 lera ty atao tihoe “andro” amo o andine’e iohoe ao, fa tampa’e kedekede avao. Tsy mete areke ty magnatsoake hevetse tie maharetse 24 lera i andro famorognagney tsikiraidraike, satria tsy ahatreavagne izay ty amy Soratse Masigne ao.

Nanao akore areke ty fahareta i andro famorognagney tsikiraidraike? Tena naharetse ela io, naho henteagne ty Genesisy toko 1 naho 2.

Nisy tsikikede o raha finorogneo

Raha telo ty toko’e ho tadidiegne, mba hampilamigne ty alihevetse mahakasike i tantara miomba ty famorognagney. Voaloha’e, tamy ty rehake hebreo ty nanorata i Mosesy i fitantaragney. Faharoe, sahala hoe fa tan-tane etoy reke ty amy izay. Fahatelo, fa nisy taloha ty nanomboha o “andro” reo ndra fotoagne famorognagne enegne reo, i lagnitsey naho ty tane toy. Nagnino ro ilaegne ty mitadidy izay?

Naho fa dinehegne soa ty rehafe ty boke Genesisy, le trea fa mbe nitohy tamy ty andro magnarake ndra tafara izay, i raha niseho nanomboke tamy ty “andro” raikey. Mbe tsy nanomboke ohatse ty “andro” voaloha’e, le fa nisy i masoandroy. Fa nandefa hazavagne ka io, faie mbe tsy niavy tan-tane etoy satria va’e mbe nitakona i rahogne matevegney. (Joba 38:9) Faie nihanisava i rahogne matevegney, tamy ty “andro” voaloha’e, le nanjare nisy hazavagne manjavonjagne ty nizilike tagnate i atmosferay ao. *

Azo antoke fa nihamazava erike i atmosferay tamy ty “andro” faharoe, le nanjare niambake soa i rahogne matevegne tambone teoy, naho i riake bey tambane’eoy. Vao mainke mihamazava i atmosferay tamy ty “andro” fahefatse, le nanjare trea “tamy i habakaba i lagnitsey” tey, i masoandroy naho i volagney. (Genesisy 1:14-16) Naho fa nisy ndaty areke ty tan-tane etoy, le azo antoke fa nanomboke nahatrea i masoandroy naho i volagney reke. Niseho tsikede i raha iaby zay.

Tantarae ty boke Genesisy ka, fa nisy biby managne elatse tamy ty “andro” fahadime, tamy i atmosferay mbe nihanazava erike avaoy. Agnisa izay ty biby kedekede naho ty biby managne elatse manahake o kananavio. Faie naho fa henteagne ty rehake hebreo tam-boaloha’e tagne nandikagne o Baibolio, le mbe ‘namorogne ze biby hako naho ze vorogne mitiligne iaby’ ty Andrianagnahare, tamy ty “andro” fahaenegne.​—Genesisy 2:19.

Trea boake amy ty rehake ampiasae o Baibolio areke, fa va’e ho niseho erike fa tsy tagnate ty fotoagne fohe ty fisehoan-draha lahibey ila’e, isake ty “andro” famorognagne tsikiraidraike. Va’e ho nitohy tamy ty “andro” nagnarake aze aza zay.

Sambe arake ty karaza’e iaby

Nisy tsikede areke o raha mitirio naho o bibio. Midika vao zay fa tamy ty alala ty evolisiona  * ro namorognan’Andrianagnahare o karazan-draha managne aigne maro reo? Aha’a. Mirehake mazava i fitantaragney fa Andrianagnahare ro namorogne ty ‘karazan-draha’ mitiry naho karazam-biby iaby. (Genesisy 1:11, 12, 20-25) I ‘karazan-draha’ mitiry naho i karazam-biby tam-boaloha’e tagne rey vao, fa natao hiova arakarake ty fiovagne amy i toeragne misy azey eo? Inogne iaby ty tafilitse amy tihoe ‘karaza’e’? Tsy mamale izay ty Baiboly. Rehafe’e fa ‘maro, sambe arake ty karaza’e iaby’ ze raha managne aigne. (Genesisy 1:21) Midika zay fa kedekede avao ty fiovagne va’e hiseho amy ty ‘karazan-draha’ mitiry ndra karazam-biby raike. Trea boake amy ty sisa ty raha mitiry naho ty taolam-biby taloha vaho ty fikarohagne natao, fa niova kedekede avao o raha mitiry naho o biby tam-boaloha’e tagne reo, tagnate ty fotoagne lava.

Tsy mitovy areke ty raha rehafe ty boke Genesisy naho ty ila’e amy i Mpitagne Foto-pinoagne Nahazatse rey. Tsy mampianatse ty boke Genesisy tie, mbe tsy ela ty nisia ze kila raha, agnisa izay ty tane toy naho o raha managne aigne ama’e eò. Tsy mampianatse ka io tie, niforognegne tagnate ty fotoagne fohe o raha rehoe. Mifagnarake amy ty raha maro nitrea o mpahay siansao mbe tsiela ka ty raha rehafe’e miomba ty famorognagne ty tane toy naho ty raha managne aigne ama’eo vaho i lagnitsey.

Noho ty raha inoa iareo, le maro ty mpahay siansa tsy mino fa Andrianagnahare ty namorogne ze kila raha, arake ty rehafe ty Baiboly. Faie soa ho marehegne fa nirehake ty Mosesy amy i boke voaloha’e amy Baiboly aoy tie, nisy fifotora’e i lagnitsey naho ty tane toy. Nisy tsikede ka o raha managne aigneo, sady naharetse ela zay. Maregne reo naho fa henteagne o siansao. Faie akore ty nahafantara i Mosesy ze raha zay, 3 500 taogne lasa teo ho eo zay? Tsy maintsy i aze managne hery naho fahendreagne namorogne i lagnitsey naho ty tane toỳ, ro nagnomey i Mosesy ze fagnazavagne maregne zay. Vao mainke magnamaregne ka zay fa “boake amy ty hery ty fagnahy masin’Andrianagnahare” vata’e ty Baiboly, arake ty rehafe’e avao.​—2 Timoty 3:16.

[Fagnamarehagne ambane peje]

FA NIERETSERETE’O VAO ZAO:

◼ Fire taogne lasa zay ty namorognan’Andrianagnahare i lagnitsey naho ty tane toy?​—Genesisy 1:1.

◼ Ty tane toy naho ze raha ama’e eo vao, namboaregne tagnate ty enegne andro misy 24 lera iaby?​—Genesisy 2:4.

◼ Nagnino ro maregne ty raha nisorate i Mosesy miomba ty nifotora ty tane toy, naho fa henteagne o siansao?​—2 Timoty 3:16.

[Hevetse Lahibey]

Tsy mampianatse ty boke Genesisy tie vaho tsiela ty nampisy ze kila raha sady niforognegne tagnate ty fotoagne fohe

[Hevetse Lahibey]

“Tamy ty voaloha’e ty Andrianagnahare, le namboatse ty tane toy naho i lagnitsey.”—Genesisy 1:1.

[Sare]

Ze kila raha: IAC/RGO/David Malin Images

[Sare]

NASA photo