Skip to content

Skip to table of contents

KAVEINGA TEFITO | ʻI HE MATE HA TAHA ʻOFEINA

ʻOku Hala Nai ke Mamahi?

ʻOku Hala Nai ke Mamahi?

Kuó ke hokosia ha puke ʻi ha kiʻi taimi nounou? Mahalo pē naʻe vave hoʻo saí pea ngalo ʻia koe ʻa e meʻa naʻe hokó. Kae kehe, ko e mamahí ʻoku ʻikai ke pehē. “ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha meʻa ko e ‘mavahe mei he’ mamahí,” ko e tohi ia ʻa Dr. Alan Wolfelt ʻi heʻene tohi Healing a Spouse’s Grieving Heart. Kae kehe, naʻá ne tānaki atu: “ʻI ha ngaahi taimi fakataha mo e poupou ʻa e niʻihi kehé ʻe mole atu hoʻo mamahí.”

Ko e fakatātaá, fakakaukau ki he pēteliake ko ʻĒpalahamé ʻi heʻene fekuki mo e taimi ne mate ai hono uaifí. ʻOku pehē he Tohi Tapú “Nae haʻu a Ebalahame ke tegihia a Sela, mo tagi koeuhi koia.” Ko e foʻi lea “ke tegihia” ʻoku fakahaaʻi ai naʻe fiemaʻu ha taimi ke ne lava ʻo fekuki mo ʻene mamahí. a Ko e fakatātā ʻe taha ko Sēkope, ne kākaaʻi ia ke tui ko hono foha ko Siosifá naʻe kai ia ʻe ha manu fekai. Naʻá ne mamahi “ʻo ʻaho lahi” pea naʻe ʻikai lava hono fāmilí ke fakafiemālieʻi ia. Hili ha ngaahi taʻu mei ai, naʻe kei nōfoʻi pē ʻi heʻene fakakaukaú ʻa e mate ʻa Siosifá.—Sēnesi 23:2PM; 37:34, 35; 42:36; 45:28.

Naʻe tengihia ʻa ʻĒpalahame ʻi he mate hono ʻofaʻanga ko Selá

Ko e meʻa tatau ia ʻoku hoko moʻoni ʻi he ʻaho ní ʻa e mamahi e tokolahi ʻi he mate ha taha naʻa nau fuʻu vāofi. Fakakaukau ki he ongo fakatātā ko ení.

  • “Naʻe mate ʻa Robert ko hoku husepānití ʻi Siulai 9, 2008. Ko e pongipongi naʻe hoko ai ʻa e fakatuʻutāmakí ne ʻikai ke toe kehe ia mei ha toe ʻaho. Hili ʻema kai pongipongí, ʻo hangē ko ia naʻá ma faʻa anga ki ai ʻi he taimi ʻoku mavahe ai ki he ngāué, ʻokú ma faʻa feʻiloaki mo fāʻofua mo ʻema pehē ‘ʻOku ou ʻofa atu.’ Hili ha taʻu ʻe ono mei ai, ko e mamahí ne kei ʻi hoku lotó pē. ʻOku ʻikai haʻaku fakakaukau heʻikai pē ngalo e siʻi mate ʻa Rob.”—Gail, taʻu 60.

  • “Neongo kuo mate hoku uaifí ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe 18, ʻoku ou kei ʻofa pē ki ai mo mamahi ʻi heʻene siʻi puli atú. ʻI heʻeku sio ki he ngaahi fakatupu ʻo natulá, ʻoku ake noa pē ʻeku manatu kiate iá, pea ʻoku ou fakakaukau atu ki he fiefia te ne maʻu ʻi heʻene sio ki he meʻa ʻoku ou mātaá.”—Etienne, taʻu 84.

ʻOku hā mahino, ko e mamahi mo e ngaahi ongoʻi fuoloa peheé ʻoku fakanatula pē ia. Ko e tokotaha taki taha ʻoku nau mamahi ʻi ha founga kehekehe, pea ʻoku taʻefakapotopoto ke fakamāuʻi e loto-mamahi ʻa ha taha. ʻI he taimi tatau, ʻoku fiemaʻu ke tau fakaʻehiʻehi mei hono fakahalaiaʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku hā ngali hulu fau nai e mamahí ʻi he mate ha taha. ʻE lava fēfē ke tau fekuki mo e mamahí?

a Ko e foha ʻo ʻĒpalahame ko ʻAisaké naʻe mamahi ʻi ha vahaʻa taimi lōloa. Hangē ko ia ʻoku tau fakatokangaʻi ʻi he “Faʻifaʻitaki ki Heʻenau Tuí” ʻi he ʻīsiu ko ení, naʻe kei mamahi pē ʻa ʻAisake ʻi he mate ʻene faʻē ko Selá, hili ha taʻu ʻe tolu mei ai.—Sēnesi 24:67.