Skip to content

Skip to table of contents

Ko Mōsese ko ha Tangata ʻo e ʻOfa

Ko Mōsese ko ha Tangata ʻo e ʻOfa

KO E HĀ ʻA E ʻOFA?

Ko e ʻofá ʻoku kau ki ai ʻa e ongoʻi loloto ki he niʻihi kehé. Ko ha tokotaha ʻofa ʻokú ne fakahāhā ʻi heʻene ngaahi leá mo e ngāué ʻene ongoʻi fekauʻaki mo e faʻahinga ʻoku mahuʻinga kiate iá, naʻa mo hono fai iá ʻoku fiemaʻu ha feilaulau fakafoʻituitui.

NAʻE ANGA-FĒFĒ HONO FAKAHĀHĀ ʻE MŌSESE ʻA E ʻOFÁ?

Naʻe fakahaaʻi ʻe Mōsese ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá. ʻI he founga fē? Manatuʻi ʻa e lea ʻoku lēkooti ʻi he 1 Sione 5:3: “Ko e meʻa ʻeni ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá, ko ʻetau tauhi ʻene ngaahi fekaú.” Naʻe moʻuiʻaki ʻe Mōsese ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko iá. ʻI he meʻa kotoa naʻe kole ange ʻe he ʻOtuá ke ne faí—mei he vāhenga-ngāue fakamā ʻi he fehangahangai mo Felo mālohí ki he fatongia hā faingofua ko e mafao atu pē hono nimá ki he Tahi Kulokulá—naʻe talangofua ʻa Mōsese. Pe ko e fekaú naʻe faingofua ke fakahoko pe faingataʻa, naʻe fakahoko ia ʻe Mōsese. “Naʻe pehē ʻene fai” iá.—ʻEkisoto 40:16.

Naʻe fakahaaʻi ʻe Mōsese ʻa e ʻofa ki hono kaungā-ʻIsilelí. Naʻa nau ʻiloʻi naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa Mōsese ke tataki hono kakaí, ko ia naʻa nau ʻunuʻunu kia Mōsese mo honau ngaahi palopalema kehekehé. ʻOku tau lau: “Naʻe tutuʻu mai ʻa e kakai kia Mosese mei he pongipongi ki he efiafi.” (ʻEkisoto 18:13-16) Sioloto atu ki he helaʻia kuo pau ke ʻi ai ʻa Mōsese ʻi he fanongo—he houa ki he houa—ʻi hono huaʻi atu ʻe he kau ʻIsilelí ʻenau ngaahi hohaʻá! Neongo ia, naʻe fiefia ʻa Mōsese ke tokoni ki he kakai naʻá ne ʻofa aí.

Tuku kehe ʻa e fanongo kia kinautolú, naʻe toe lotu ʻa Mōsese maʻá e faʻahinga naʻe ʻofa aí. Naʻe aʻu ʻo ne lotu maʻá e faʻahinga naʻa nau faikovi ange ki aí! Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe lāunga ai ʻa e tuofefine ʻo Mōsesé ʻa Meliame fekauʻaki mo Mōsesé, naʻe taaʻi ia ʻe Sihova ʻaki ʻa e kiliá. ʻI he ʻikai ke fiefia ʻi hono tauteá, naʻe lotu leva ʻa Mōsese maʻana: “ʻOtua e, faitoʻo muʻa kiate ia.” (Nōmipa 12:13) Ko e hā ha toe meʻa ka ko e ʻofá naʻá ne ʻai ʻa Mōsese ke ʻoatu ha lotu taʻesiokita peheé?

KO E HĀ ʻA E NGAAHI LĒSONI KIATE KITAUTOLÚ?

ʻOku lava ke tau faʻifaʻitaki kia Mōsese ʻi hono fakatupulekina ha ʻofa loloto ki he ʻOtuá. Ko e ʻofa peheé te ne ueʻi kitautolu ke talangofua ki heʻene ngaahi fekaú “mei he lotó.” (Loma 6:17) ʻI he taimi ʻoku tau talangofua ai kia Sihova mei he lotó, ʻoku tau ʻai ai ke fiefia hono lotó. (Palōveepi 27:11) ʻOku tau toe maʻu ʻaonga ai mo kitautolu. Ko hono moʻoní, ʻi he taimi ʻoku tau tauhi ai ki he ʻOtuá ʻi he ʻofa moʻoní, ʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻetau fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tonú ka te tau fiefia ʻi hono fai iá!—Saame 100:2.

Ko e founga ʻe taha ʻoku lava ke tau faʻifaʻitaki ai kia Mōsesé ko hono fakatupulekina ʻa e ʻofa feilaulauʻi-kita ki he niʻihi kehé. ʻI he taimi ʻoku ʻunuʻunu mai ai hotau ngaahi kaumeʻá pe fāmilí mo ʻenau ngaahi hohaʻá, ko e ʻofá te ne ueʻi kitautolu ke (1) ʻoange ʻetau tokanga fakamātoató; (2) kaungāongoʻi mo kinautolu pe feinga ke mahinoʻi ʻenau ongoʻí pea (3) ʻai ke nau ʻilo ʻoku tau tokanga atu.

Hangē ko Mōsesé, ʻoku lava ke tau lotu maʻa hotau ngaahi ʻofaʻangá. Ko e taimi ʻe niʻihi te tau ongoʻi hohaʻa nai naʻa ʻikai lava ke tau tokoni ʻi he taimi ʻoku nau vahevahe mai ai honau ngaahi palopalemá. Mahalo ʻe aʻu ʻo tau laulau, “Kātaki ko e meʻa pē te u lavá ko e lotu.” Kae manatuʻi: “Ko e lotu fakamātoato ʻa e tangata maʻoniʻoni ʻoku ʻaonga lahi.” (Sēmisi 5:16PF) Ko ʻetau ngaahi lotú te ne ueʻi nai ʻa Sihova ke fai ha meʻa ki ha taha naʻe ʻikai ke Ne mei fai ia ki ai. Ko hono moʻoní leva, ko e hā ha toe meʻa lelei ʻe lava ke tau fai ki hotau ngaahi ʻofaʻangá ʻi ha lotu maʻa kinautolú? *

ʻIkai te ke loto-tatau ʻoku lava ke tau ako ʻa e meʻa lahi meia Mōsese? Neongo ko e tokotaha anga-maheni pē ia, ʻokú ne fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga makehe ʻo e tuí, anga-fakatōkilaló mo e ʻofá. Ko e ofi ange ʻetau faʻifaʻitaki ki heʻene faʻifaʻitakiʻangá, ko e ʻaonga lahi ange pē ia fakatouʻosi kiate kitautolu mo e niʻihi kehé.—Loma 15:4.

^ pal. 8 Koeʻuhi ke fanongo mai ʻa e ʻOtuá ki heʻetau ngaahi lotú, kuo pau ke tau feinga loto-moʻoni ke lavaʻi ʻene ngaahi fiemaʻú. Ki ha fakamatala lahi ange, sio ki he vahe 17 ʻo e tohi Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú? ko e pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.