Skip to content

Skip to table of contents

KAVEINGA TEFITO | NGAAHI LOI ʻOKÚ NE ʻAI KE HĀ NGALI TAʻEʻOFA ʻA E ʻOTUÁ

Loi Kuó Ne ʻAi ʻa e ʻOtuá ke Anga-Fakamamahi

Loi Kuó Ne ʻAi ʻa e ʻOtuá ke Anga-Fakamamahi

MEʻA ʻOKU TUI KI AI ʻA E TOKOLAHI

“ʻI he hili pē ʻa e maté ko e laumālie ʻo e faʻahinga ʻoku nau mate ʻi ha angahala mamafa ʻoku ʻalu ia ki heli, ʻa ia ʻoku faingataʻaʻia ai ʻi he tautea ʻo helí, ko e ‘afi taʻengata.’” (Catechism of the Catholic Church) Ko e kau taki lotu ʻe niʻihi ʻoku nau pehē ko helí ko e tuʻunga ia ʻo e fakamavaheʻi fakaʻaufuli mei he ʻOtuá.

KO E MOʻONI MEI HE TOHI TAPÚ

“Ko e laumalie ʻoku fai angahala ko ia ia ʻe mate.” (ʻIsikeli 18:4) Ko e maté “ʻoku ʻikai te nau ʻilo ha momoʻi meʻa.” (Koheleti 9:5) Kapau ʻe mate ʻa e laumālié pea ʻikai momoʻi ʻilo ha meʻa, ʻe lava fēfē ke faingataʻaʻia ʻi he “afi taʻengatá” pe naʻa mo ha mamahi ʻi he fakamavaheʻi taʻengata mei he ʻOtuá?

ʻI he Tohi Tapú, ʻoku faʻa liliu ʻi he faka-Hepeluú mo e faka-Kalisí ʻa e foʻi lea “heli” ʻo ʻuhinga moʻoni ia ki he faʻitoka anga-maheni ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe faingataʻaʻia ai ʻa Siope ʻi ha mahaki fakamamahi, naʻá ne lotu: “Taumaiā te ke fufu au i he faitoka.” (Siope 14:13PM ) [“ʻi heli”, Douay-Rheims Version] Naʻe loto ʻa Siope ke mālōlō, ʻo ʻikai ʻi ha feituʻu ʻo e fakamamahi pe fakamavaheʻi mei he ʻOtuá, ka ʻi he faʻitoká.

ʻUHINGA ʻOKU MAHUʻINGA AÍ

Ko e anga-fakamamahí ʻe ʻikai ke ʻofeina kitautolu ʻe he ʻOtuá; ka ʻe liʻaki kitautolu. “Naʻe akoʻi au mei heʻeku kei valevalé ʻi he tokāteline ʻo e afi ʻo helí,” ko e lau ia ʻa Rocío ʻoku nofo ʻi Mekisikou. “Naʻá ku manavahē ʻaupito pea ʻikai ai ke u fakakaukau ko e ʻOtuá ʻoku ʻi ai hono ngaahi ʻulungaanga lelei. Naʻá ku fakakaukau naʻe faʻa ʻita mo ʻikai faʻa kātaki.”

Ko e ngaahi fakamatala mahino ʻa e Tohi Tapú fekauʻaki mo e ngaahi fakamaau ʻa e ʻOtuá mo e tuʻunga ʻo e kau maté naʻá ne liliuʻi ʻa e anga ʻo e vakai ʻa Rocío ki he ʻOtuá. “Kuó u ongoʻi tauʻatāina—ko ha mafasia fakaeongo lahi ia kuo matoʻo atu meiate au,” ko ʻene leá ia. “Naʻe kamata ke u falala ko e ʻOtuá naʻá ne fiemaʻu ʻa e lelei tahá maʻa kitautolu, ʻokú ne ʻofaʻi kitautolu pea ko ia ai ʻoku ou lava ke u ʻofa kiate ia. ʻOku hangē ia ha tamai ʻokú ne taki ʻene fānaú ʻi honau nimá pea loto ke nau maʻu ʻa e lelei tahá.”—ʻAisea 41:13.

Kuo feinga ʻa e tokolahi ke nau anga fakalotu ko ʻenau manavahē ki he afi ʻo helí ka ʻoku ʻikai finangalo ʻa e ʻOtuá ke ke tauhi kiate ia koeʻuhí pē ko hoʻo manavaheé. ʻI hono kehé, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Kuo pau ke ke ʻofa kia Sihova ko ho ʻOtuá.” (Maʻake 12:29, 30) ʻIkai ko ia pē, ʻi heʻetau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ngāue taʻetotonu ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻahó ni, ʻe lava ke tau falala foki ki heʻene ngaahi fakamaau ʻi he kahaʻú. ʻI he hangē ko e kaumeʻa ʻo Siope ko ʻIlaiuú, ʻe lava ke tau leaʻaki ʻi he falala-pau: “Koe kovi, ke mamao ia mei he Otua [moʻoní], bea moe agahala mei he Mafimafi.”—Siope 34:10PM.