Kalap go long lista

Kalap go long lista bilong ol tok

“Man i Gat Gutpela Tingting, Em i No Inap Kros Kwik”

“Man i Gat Gutpela Tingting, Em i No Inap Kros Kwik”

Ol i rausim kosa bilong wanpela basketbal tim long kolis, long wanem, oltaim em i save belhat.

Wanpela pikinini i krai na bikhet nabaut, long wanem, papamama i no bihainim laik bilong em.

Wanpela mama i krosim pikinini man bilong em, long wanem, ol samting i stap nabaut long rum.

YUMI olgeta i save lukim ol man i belhat, na sampela taim yumi tu i save kros. Tru yumi save olsem yumi mas daunim pasin bilong belhat na kros, tasol sampela taim yumi ting olsem i gat gutpela risen long yumi ken kros, moa yet long taim wanpela i no bihainim stretpela pasin. Wanpela nius bilong lain American Psychological Association i tok, “belhat em wanpela pasin bilong yumi ol man, na em i no inap bagarapim helt bilong man.”

Tru, i luk olsem dispela tok i stret taim yumi skelim tok bilong aposel Pol em holi spirit i bin stiaim em long raitim. Pol i save olsem sampela taim ol man i save belhat, olsem na em i tok: “Sapos yupela i belhat, orait no ken mekim sin. No ken larim san i go daun na yupela i belhat yet.” (Efesus 4:26) Olsem wanem? Yu ting i stret long belhat, o yumi mas wok strong long daunim dispela pasin?

YU TING I STRET LONG BELHAT?

Taim Pol i mekim dispela tok long pasin bilong belhat, ating em i tingim tok bilong man bilong raitim song, em i tok: “Sapos yu kros, orait yu no ken mekim sin.” (Song 4:4, NW) Tasol Pol i gat wanem tingting taim em i raitim dispela tok? Em i tok: “Yupela i mas rausim olgeta pasin bilong bel nogut na kros na belhat na bikmaus na tok nogut, na olgeta kain pasin nogut.” (Efesus 4:31) Pol i laik kirapim ol Kristen long abrusim ol dispela pasin long taim ol i belhat. Lain American Psychological Association i tok moa olsem: “Ol wok painimaut i soim olsem taim yu kamapim belhat bilong yu . . . dispela i no inap helpim yu long stretim hevi, nogat. Em bai mekim yu i belhat moa.”

Olsem wanem yumi ken “rausim” pasin bilong belhat na ol hevi dispela pasin i save kamapim? Saveman King Solomon long Israel bilong bipo i tok: “Man i gat gutpela tingting, em i no inap kros kwik. Nambawan pasin bilong en i olsem. Em i no save tingim rong narapela man i mekim long em.” (Sindaun 19:11) Olsem wanem “gutpela tingting” bilong man i save helpim em taim em i belhat?

GUTPELA TINGTING I SAVE DAUNIM BELHAT

Man i gat gutpela tingting inap skelim gut ol samting. Em i no save tingim tasol ol samting i kamap, nogat, em i save tingim tu ol hevi em pasin bilong belhat inap kamapim. Olsem wanem dispela save inap helpim yumi taim wanpela man i mekim ol samting we i bagarapim bel bilong yumi na mekim yumi kros?

Ating yumi bel kros taim yumi lukim olsem wanpela man i mekim nogut long narapela. Sapos yumi larim dispela i stiaim yumi na nau yumi belhat, ating dispela inap bagarapim helt bilong yumi, na tu, dispela inap mekim narapela i bel hevi. Pasin bilong belhat i olsem paia. Sapos yu no mekim wanpela samting bilong pasim paia, em inap long kukim haus olgeta. Olsem tasol, sapos yu larim belhat i bosim yu, dispela inap bagarapim gutnem bilong yu na pasin pren bilong yu wantaim God na ol narapela. Olsem na taim belhat i bosim yumi, i gutpela long tingim as na dispela hevi i kamap. Sapos yumi mekim olsem, bai yumi kliagut long as na hevi i kamap, na dispela bai helpim yumi long bosim bel.

Papa bilong Solomon, em King Devit i bel kros long Nabal, na klostu em i gat asua long blut bilong em, tasol wanpela meri i helpim Devit long skelim gut samting i bin kamap. Devit wantaim lain bilong em i lukautim ol sipsip bilong Nabal long ples drai bilong Judia. Long taim bilong katim gras bilong ol sipsip, Devit i askim Nabal long sampela kaikai. Tasol Nabal i tok: “Yupela i kam long wanem hap, em mi no save. Olsem na mi no laik kisim bret na wara na ol abus mi bin kilim bilong ol man i wok long katim gras bilong ol sipsip bilong mi, na givim long yupela. Nogat tru.” Man! Em i mekim tok nogut stret long Devit! Taim Devit i harim dispela tok, em wantaim klostu 400 man i go bilong kilim i dai Nabal na olgeta wanhaus bilong em.—1 Samuel 25:4-13.

Meri bilong Nabal, em Abigel i harim stori long ol samting i kamap, olsem na em i go bilong lukim Devit. Taim em i bungim Devit wantaim lain bilong en, em i brukim skru klostu long lek bilong Devit na i tok: “Bikman, mi laik toktok wantaim yu. Na ating yu inap harim tok bilong mi?” Orait nau Abigel i tokim Devit olsem Nabal em i wanpela krankiman, na sapos Devit i kilim i dai Nabal, bikpela hevi inap painim em.—1 Samuel 25:24-31.

Olsem wanem tok bilong Abigel i helpim Devit long kisim gutpela tingting na em i daunim belhat bilong em? Namba 1, Devit i luksave olsem Nabal i wanpela krankiman, na namba 2, em i save olsem em bai i gat asua long blut bilong Nabal sapos em i bekim rong. Wankain olsem Devit, yu mas mekim wanem taim yu belhat? Wanpela nius bilong lain Mayo Clinic i stori long samting yu mas mekim long bosim belhat, na em i tok: “Pastaim yu mas pulim win strong na kaunim namba 1 i go long 10.” Yu mas lusim sampela haptaim bilong tingim as bilong dispela hevi, na wanem samting bai kamap sapos belhat i kirapim yu long mekim sampela samting. Larim gutpela tingting i daunim belhat bilong yu, na bel bilong yu i ken stap isi.—1 Samuel 25:32-35.

Long nau planti man i bin kisim wankain helpim long olsem wanem ol i ken daunim belhat bilong ol. Sebastian i stori long taim em i gat 23 krismas na em i stap long wanpela haus kalabus long Polan. Em i tok long rot bilong stadi long Baibel em inap long daunim belhat bilong em. Em i tok: “Pastaim mi save skelim dispela hevi. Orait nau mi wok strong long bihainim ol stiatok bilong Baibel long stretim dispela hevi. Mi luksave olsem Baibel em i nambawan buk tru winim olgeta narapela buk bilong stiaim wokabaut bilong yumi.”

Sapos yu bihainim ol gutpela stiatok bilong Baibel, dispela bai helpim yu long bosim gut bel

Setsuo i bihainim wankain pasin. Em i tok: “Bipo mi save bikmaus taim ol wanwok i mekim mi belhat. Tasol taim mi kirap stadi long Baibel, mi no save kros, nogat, mi save askim mi yet olsem: ‘Em asua bilong husat? Mi yet mi as bilong dispela hevi?’” Ol kain askim olsem i helpim em long daunim belhat bilong em. Na tu, em i daunim ol tingting bilong kros i stap long bel bilong em.

Tru pasin bilong belhat i gat strong long stiaim man long mekim ol samting, tasol tok bilong Baibel i gat bikpela strong moa. Sapos yu bihainim ol gutpela stiatok bilong Baibel na yu beten askim God long helpim yu, orait yu inap larim gutpela tingting i daunim belhat bilong yu.